U uglednom njemačkom dnevniku Die Welt vodeći svjetski znanstvenik za migracije i oxfordski profesor Paul Collier kritizira politiku Angele Merkel prema migrantima.
Njemačka useljenička politika nije nikoga spasila, već naprotiv, “prije ima mrtve na savjesti”, oštro upozorava britanski znanstvenik.
Schengenski je sporazum mrtav, kaže bivši direktor Svjetske banke Paul Collier.
Angela Merkel prouzročila je aktualnu krizu u Europi. Collier ne vidi povoda zašto bi trebalo prihvatiti migrante iz sigurnih trećih zemalja.
Prema mišljenju znanstvenika i ekonomista, negdašnjeg direktora Svjetske banke Paula Colliera, njemačka kancelarka Angela Merkel (CDU) jedina snosi krivicu za trenutačnu migrantsku i izbjegličku krizu u Europi.
Merkel je od izbjeglica napravila – migrante
Do prošle godine izbjeglice za Europu nisu bile značajna tema.
“Zahvaljujući njezinoj komunikaciji, napravila je od izbjeglica – migrante”, kaže Collier.
Zašto je tako postupila i bez opasnosti dovela do krize, profesor nema odgovora. “Ne razumijem do danas, zašto je gospođa Merkel tako djelovala. S time je Njemačkoj i Europi definitivno natovarila ogroman problem, koji se sada više ne može jednostavno riješiti.”
Kada se pokrene masa od stotina milijuna ljudi, s njom je skoro nemoguće upravljati
Merkeličino ponašanje, prema Collierovom mišljenju, ne znači ništa dobro za budućnost. Sada nisu samo Sirijci, čija je država potonula u kaos, spremni odseliti se, nego i mnogo ljudi u drugim zemljama koji bi rado sreću pokušali naći negdje drugdje, kada bi mogli.
Collier upozorava: “Riječ je o stotinama milijuna ljudi. Ogromna masa, koja kada se jednom pokrene, s njom je gotovo nemoguće više upravljati.”
Signale, koji dolaze od Merkel i ukupno Njemačke, Collier drži fatalnima.
Kroz kvazipozivnicu nitko nije spašen od smrti, ali su neki poginuli zahvaljujući probuđenoj nadi ljudi na putu prema srednjoj Europi.
“Njemačka nije niti jednog jedinog Sirijca spasila od smrti. Naprotiv: Njemačka unatoč dobrim namjerama prije ima mrtve na svojoj sasvjesti. Stvar je otišla u potpuno krivom smjeru. Mnogi su ljudi Merkeličine riječi shvatili kao pozivnicu, i tek nakon toga krenuli na opasan put, žrtvovali su svoju ušteđevinu i svoj su život povjerili nepouzdanim krijumčarima”, otpužuje Collier.
“Mora doći do radikalnog preokreta u komunikaciji. Europa mora jasno reći da se ekonomski migranti uopće ne moraju ni uputiti na put. Ali također i izbjeglice koji se žele domoći sigurnosti, to ne mogu više napraviti u Europi, nego u sigurnim susjednim državama, kako je utvrđeno međunarodnim pravom”, upozorava Collier.
Europa mora osigurati svoju vanjsku granicu i ne treba nikoga primiti iz sigurnih država
Zadaća je Europljana pomoći državama u savladavanju izbjegličkih kriza, koje su najbliže kriznim područjima, u slučaju Sirije znači npr. Jordan. Život u izbjegličkim kampovima “nije odličan, ali je podnošljiv. I samo to je bitno.”
Od tamo se izbjeglice mogu nakon okončanja krize brže vratiti u njihovu staru domovinu.
Za aktualnu raspravu o izbjegličkim kvotama i sličnome Collier nema razumijevanja.
Nije stvar Europejaca prihvaćati izbjeglice iz sigurnih država, nego bi trebali osigurati svoju vanjsku granicu.
“Ne razumijem zašto se o tome uopće raspravlja”, kaže. Schengenski je sporazum ionako propao.
“Schengen je samo tako teatralni simbol bruxelleskih političara. S time se želi sugerirati nešto kao europska država. Ali Schengen nema ništa s Europom. Broji se samo da možemo putovati iz jedne zemlje u drugu. A to ide i bez Schengena.”
Za kraj Collier izdvaja države koje vode promišljenu imigracijsku politiku.
“Sjedinjene Američke Države imigraciju su za sebe uspješno iskoristile. Kanada i Australija primjeri su za dobru integraciju. Obje zemlje provode vrlo selektivnu useljeničku politiku. Kanada prima samo 25.000 Sirijaca i to samo obitelji, ne primaju mlade muškarce koji samostalno putuju. Mnogi problemi na koje se sada Europa žali, na ovaj način ni ne mogu nastati”, zaključuje britanski znanstvenik u razgovoru za Die Welt.
* Paul Collier profesor je za ekonomiju i direktor Centra za afričke ekonomije odjela Blavatnik School of Government Sveučilišta u Oxfordu.
Poznat je, između ostalog, po svojoj knjizi iz 2013. ‘Immigration and Multiculturalism in the 21st Century’ (Imigracije i multikulturalizam u 21. stoljeću) u kojoj je istražio gospodarske i socijalne posljedice migracija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
