Njemački kancelar Scholz bio je, uoči samog rata, posrednik u razgovoru između Moskve i Kijeva. Riječ je bila o potpisivanju “vojne neutralnosti” Ukrajine. Taj dokument su uz predsjednika Zelenskog trebali potpisati predsjednik SAD-a Joe Biden i predsjednik Rusije Vladimir Putin.
Wall Street Journal objavio je da je njemački kancelar Olaf Scholz 19. veljače ove godine nazvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Njihov razgovor trebao je spriječiti rat koji se sada odvija.
Prijedlog Scholza o neutralnosti Ukrajine
Kancelar Scholz je učinio posljednji poticaj za nagodbu između Moskve i Kijeva. Rekao je predsjedniku Zelenskom u Münchenu 19. veljače da bi se Ukrajina trebala odreći svojih NATO težnji. Ukrajina je trebala proglasiti neutralnost kao dio šireg europskog sigurnosnog sporazuma između Zapada i Rusije. Pakt bi potpisali predsjednik Putin i predsjednik Biden, koji bi zajedno jamčili sigurnost Ukrajine.
Scholz je u razgovoru sa Zelenskim rekao da bi bilo dobro da Kijev proglasi neutralnost u sklopu šireg dogovora o europskoj sigurnosti između Zapada i Rusije te je dodao da se moraju odreći aspiracija o ulasku u NATO.
Zelenskij je rekao da se Putinu ne može vjerovati da će održati takav sporazum i da većina Ukrajinaca želi ući u NATO.
Odgovor predsjednika Ukrajine zabrinuo je njemačke dužnosnike i procijenio da su šanse za mir male.
Suradnici kancelara Scholza vjerovali su da će Putin nastaviti svoj vojni pritisak na ukrajinskim granicama da bi ugušio njezino gospodarstvo, a zatim na kraju krenuti u okupaciju zemlje.
WSJ: On Feb. 19, German chancellor Scholz proposed to Zelensky that Ukraine "renounce its NATO aspirations and declare neutrality as part of a wider European security deal" signed by both Putin and Biden. Zelensky said no. https://t.co/3nYKrPIK05 pic.twitter.com/wsmTUBKwFF
— Aaron Maté (@aaronjmate) April 2, 2022
Prije toga, novi njemački kancelar Olaf Scholz, koji je naslijedio dugogodišnju kancelarku Angelu Merkel u prosincu, nije prošao bolje za stolom Vladimira Putina 15. veljače. Putin je otvorio sastanak nizom pritužbi na NATO, pomno navodeći sustave oružja stacionirane u zemljama saveza u blizini Rusije.
Scholz je Putinu tvrdio da međunarodni poredak počiva na priznavanju postojećih granica, bez obzira na to kako i kada su stvorene. Zapad nikada ne bi prihvatio promjene uspostavljenih granica u Europi, upozorio je. Sankcije bi bile brze i oštre, a bliska gospodarska suradnja između Njemačke i Rusije prekinula bi se. Pritisak javnosti na europske čelnike da prekinu sve veze s Rusijom bio bi golem, rekao je Scholz Putinu.
Putin je tada ponovio svoj prezir prema slabim zapadnim čelnicima koji su podložni pritisku javnosti, piše slobodnadalmacija.hr
Izvor: narod.hr/slobodnadalmacija.hr/Wall Street Journal
