Na javne funkcije ne bi trebali dolaziti ljudi kojima upravljaju strasti i uvjerenja, a ne razum.
Ova tema Zambije uzima u javnom prostoru više mjesta od strašnog potresa u Turskoj i Siriji, a i trenutno više od strahota rata u Ukrajini.
I uvijek ista “1941. – godina koja se ponavlja”
(Godina kad su Hrvati proglasili svoju državu i odlučili kako više neće biti srbijanska kolonija.)
?
Svi znaju slučaj iz Vukovara. Žena srbske nacionalnosti je dijelila sa Hrvatima muke skloništa za vrijeme granatiranja, gladi, straha … Kad su došli JNA oslobodioci i velikosrbske paravojne snage ista ta je prstom pokazivala na Hrvate iz skloništa koje “treba!”
Ne tako davno. “Drukanje!” Sa stravičnim posljedicama!
U Telegramu novinarka Sanja Modrić piše o Pernarovom “drukanju” u slučaju Zambija
To ju asocira na NDH!
“Ovi koji danas napadaju ljude koji žele posvojiti djecu u Africi su isti oni koji bi prijavljivali Židove u NDH”.
Prespavala je Vukovar? Nije čula, ali “zna”?
Čula je za Rome, za Hrvate u Jasenovcu no ne spominje ih? Ima važnijih riječi?
Ali “zna” Informbiro, “zna” za natpise iz iste velikosrbske agresije po natpisima “Hrvatska kuća, zauzeto!”
No to je općenito. Specifično je uvijek: “udri po Hrvatima!”
Samo nikada nemoj udarati po onima koji su punili jame i sa Hrvatima i sa Slovencima i sa muslimanima i sa Crnogorcima … po Sloveniji. Koji su slali u Lepoglave, na Križne putove, u Stare Gradiške, na rascvala “Hrvatska Proljeća” …
Sve “bez drukanja?!”
Po Pravdi. Koja je “konačno stigla!”
?
A ona je samo mali primjer – “nematerijalne baštine Hrvatske.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
