Jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija glavni su ciljevi nacionalnog programa reformi za 2018. Vlada ga je prihvatila poštujući preporuke Vijeća EU-a. Reforme će se provesti uz 59 mjera u 11 reformskih područja. Jedna od većih je i ona javne uprave. Što ona donosi i što se njome želi postići? Gosti HRT-ove emisije Otvoreno bili su Lovro Kuščević, ministar uprave, Branko Grčić (SDP), Bernard Jakelić (HUP), Mladen Novosel (SSSH).
Kuščević je rekao da Hrvatska jednom godišnje mora izraditi nacionalni program reformi i plan konvergencije, kako bi se te politike uskladile s politikama EU-a. Plan konvergencije proizlazi iz programa reformi. Ponovio je projekcije o rastu BDP-a, rast nezaposlenosti, pad nezaposlenosti. “To je vrlo realan plan koji ide u Bruxelles koji će, vjerujem, dati suglasnost, i onda krećemo u realizaciju”, rekao je.
“Ovaj plan reformi je kao mlaka vodica”, kazao je Grčić. “Javnost očekuje ozbiljne reforme”, naglasio je. Nabrojao je reforme koje je provela vlada Zorana Milanovića, koji su konkretni i realizirani, poput e-građana, fiskalizacije. Očekuje reformu od ove vlade, kao što je spašavanje Petrokemije. “Reforma je i cestovni i željeznički sektor, plan za Agrokor, sve ono što će gospodarstvo dodatno stabilizirati”, rekao je. Ističe da stopa rasta od 2,5% nije dovoljna. Optimist je u smislu da ta stopa može biti veća, ako Vlada, među ostalim, hitno unaprijedi upravljanje europskim fondovima.
“Reforme su jasno napisane, odgovorio je Kuščević. Mjere su jasno precizirane. Hrvatska ne može imati veći rast, preduvjet su za to ove reforme. Rast baziramo i na EU fondovima, rekao je. Bolji smo nekoliko stotina postotaka nego prije 4 godine u povlačenju EU sredstava”, dodao je.
Jakelić je rekao da su problemi obično u praćenju provedbi i realizacija postavljenih ciljeva. “Imamo birokratski pristup u rješavanju ovih problema. Kaže da nemamo dovoljno radne snage i materijala za povlačenje nekih EU sredstava, jer međusobni dijalog s poduzetnicima nije razvijen. Neuralgična točka je radna snaga”, naglasio je. “To je problem svih istočnih zemalja. Bit će to tema susreta s kolegama iz Austrije, Mađarske, Češke, Slovačke upravo na temu odljeva radne snage.”
“Gdje su radnici i gdje je rad u reformama”, upitao je Novosel. “U njima se krije mnogo onoga što se u predizbornoj kampanji ni u ludilu ne bi spomenulo. U prošloj godini je 80000 ljudi odselilo zbog lošeg života, i reforme su neophodne, ali one koje trebaju omogućiti bolji život i ostanak u Hrvatskoj. Ne treba nam domaća zadaća iz Bruxellesa za reforme, to je obaveza Vlade da pokuša nešto popraviti. U utorak ćemo održati prvosvibanjski prosvjed “Za reforme za ljude”. Postoji 6 neophodnih reformskih područja: pravedna raspodjela zajedničkih vrijednosti. Nemoguće je da u Hrvatskoj kapitalist postaneš preko noći, i to na račun jeftinog rada. To se nigdje ne događa. Kolektivni ugovori su instrument, vrijednost koja donosi veću produktivnost, konkurentnost rada. Ako se radnik tretira kao trošak, onda nema konkurentnosti. Nema više radnika koji su godinama iz susjednih zemalja dolazili za nižu cijenu rada, i drago mi je da ih više nema. Rješenje je u pravednim plaćama, i tada neće radnici biti motivirani da odlaze u inozemstvo. Ništa nećete riješiti ako ćete administrativno produžiti godine za odlazak u mirovinu. Provedite ubiranje novca gdje on leži – kroz silnu sivu ekonomiju. Obrazovni sustav treba se prilagoditi potrebama tržišta. Molim vas, odustanite od privatizacije zdravstva”, rekao je.
Jakelić je rekao da poslodavci nemaju uvjete poslovanja te generirati tolike profite da bi mogli podnijeti visoke plaće. “Imate beskrajne troškove poslovanja, sivu ekonomiju.Sveobuhvatna porezna reforma je ključ rješenja. Ako idemo na podizanje razine plaća, to će utjecati i na kapacitet kompanija”, smatra.
Kuščević se nije složio s Novoselom koji je rekao da Vlada ide u EU po pravila ponašanja. “To nije točno, mi slušamo našu pamet. Vlada je za 3,5-4 mlrd. kuna rasteretila poslodavce, i još je 1,4 mlrd. kuna dano jedinicama lokalne i regionalne samouprave, naveo je. S planom za 2018. planira se 600 milijuna kuna poreznog rasterećenja.” Najavio je analizu svih mjera porezne reforme.
Grčić je na pitanje o smanjenju PDV-a, rekao da se ne može sjetiti primjera kada je to doprinjelo višem standardu građana. “Na žalost, to je više ostajalo u sektoru poslodavaca”, rekao je. “Reagiramo relativno kasno u vezi s odlaskom stanovnika. Pomalo je apsurdno da tržište uzrokuje rast plaća, jer se traže radnici, npr. u turizmu, građevini. Tko će puniti mirovinske fondove? Omjer radnika i umirovljenika je 1,2:1, to je neodrživo”, naglasio je.
Kuščević je najavio cijeli niz mirovinskih reformi. Novosel ističe da je način zapošljavanja također sporan. “Nenormalno je da se 90% radnika zapošljava na neodređeno vrijeme”, kazao je. “Informacija da ćemo ići u Ukrajinu po radnike je nevjerojatna! Naši kvalitetni izučeni majstori odlaze van jer tu ne mogu živjeti, a onda dovodimo radnike koji ne poznaju jezik, uvjete rada”, dodao je. Kritizirao je predizborna obećanja. “Javna uprava je neučinkovita i to je naša tragedija. Ima puno učinkovitih ljudi, ali ima ih daleko više onih koji su se uhljebili”. Kuščević se složio da svi državni službenici mogu bolje raditi, no nije rješenje smanjiti broj općina, spojiti županije, graditi nove mape. “Ministarstvo provodi 700 mil. kuna vrijednih projekata koji analiziraju sve procese. Digitaliziramo te propisujemo kompetencije službenika za određene poslove, radimo preraspodjelu poslova između općina, županija, ministarstava. Moramo to urediti na kvalitetan način, najveći proces u tome je digitalizacija. Zbir svih tih projekata dovest će do bolje, učinkovitije uprave.”
Grčić podržava taj projekt. “Mi smo ga započeli kroz e-građane. Ova priča mora doživjeti realizaciju, a tu je problem. Skroman je naglasak u nacionalom programu u reformskoj sferi, a veći je naglasak na fiskalnoj sferi.”
Tekst se nastavlja ispod oglasa
