Jakovčević: reforme koje Vlada provodi su dvosjekli mač

“Reforme koje Vlada provodi su dvosjekli mač. S jedne strane dobro je da provodi reforme, a s druge strane rezultat reforme je u tome da se broj nezaposlenih kontinuirano povećava, zbog toga što proračunski deficit u uvjetima pada BDP-a uvjetuje veći pad proračunskih prihoda od smanjenja rashoda. Taj deficit treba financirati i to nameće problem upravljanja javnim dugom,“ rekao je za narod.hr profesor Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Na upit hoće li doći do poboljšanja financijske situacije u idućih par godina, Jakovčević smatra da se reforma javne uprave i fiskalna konsolidacija temelji na smanjenju javne potrošnje i rashodovne strane proračuna, što će utjecati na daljnji pad ekonomskih aktivnosti i BDP, a rezultirat će daljnjim proračunskim deficitom.

Jakovčević je također izjavio kako MMF „ne zna koliko je osjetljivo pitanje oporezivanje kamata na depozite, ne zna da u Hrvatskoj ima više od 170 milijardi kuna štednja koja ako se ide oporezivati doći će do redistribucije te štednje u druge oblike pri čemu bi se restabilizirao financijski sustav.“

MMF ne zanima način kako će Hrvatska izaći iz krize, nego samo način kako će osigurati urednu otplatu duga koju Republika Hrvatska ima prema vjerovnicima koji su u interesnoj skupini MMF-a, ocijenio je Jakovčević.

Upitan slaže li se da je kriza nastala zbog lošeg izvoza hrvatskog proizvoda i sklonosti uzimanja kredita koje ne možemo otplaćivati, Jakovčević je izjavio kako je gospodarski rast utemeljen na uvozu i potrošnju potaknuo kreditnu ekspanziju. “Ta ekspanzija je stvorila mjehur građevinskog sektora jer su se nakon krize pokazali problemi nastali prekomjernim rastom građevinskog sektora na način da je 45 000 ljudi u 5 godina ostalo bez posla, cijene nekretnina su pale što je izazvalo problem kod banaka jer su krediti kolateralizirani pretežito nekretninama pa su i ti krediti izgubili na vrijednosti, a banke su odustale od kreditiranja, smanjile svoj kreditni potencijal i bavile se lošim plasmanima,“rekao je Jakovčević.

U Hrvatskoj je dužnik u predstečajnim nagodbama “kralj”

Smatra kako su predstečajne nagodbe kao instrument dobre ako su dobro uređene, ali tvrdi da u Hrvatskoj to nije slučaj jer je tu dužnik „kralj“. „Kada dužnik ne može podmirivati svoje obveze, njegova imovina pripada vjerovniku. Hoće li vjerovnik to prisvojiti u vlasnička prava ili rasprodati imovinu dužnika je pitanje. Problem je u tome da se vjerodostojnost potraživanja nije utvrđivala od strane suda koji kao neovisni arbitar to može utvrđivati nego arbitrarnom voljom dužnika uz preferencije FINE,“ smatra Jakovčević.

Upitan smatra li da je privatizacija javnih poduzeća dobra, Jakovčević smatra da su rijetke privatizacije javnih poduzeća one u kojima je država imala koristi, da je zaradila značajne proračunske prihode ili da je subjekt koji je privatiziran nastavio poslovati s istim brojem ljudi. „U pravilu je država prodavala na sumnjiv način svoje udjele u tvrtkama ispod cijene, a najčešće su silni ljudi bili otpuštani. Privatizacija je svaka trebala imati za cilj da se u određeni broj godina ne otpuštaju ljudi, da se ne prodaju nekretnine, i da se cijena koja se određuje bude fer,“ napominje Jakovčević.

Na upit kako to da hrvatske banke imaju jaku adekvatnost kapitala, s obzirom na krizu, Jakovčević je izjavio kako je „adekvatnost kapitala u Hrvatskoj po zakonu 12 % što znači da ako je u svijetu 8% kod nas je 50% veća stopa, a adekvatnost kapitala pokazuje otpornost bankovnog sustava na krizu.“

Ne znam što su za Grčića strukturne reforme

Jakovčević se osvrnuo na izjavu potpredsjednika vlade Branka Grčića kako su strukturne reforme ključ gospodarskog oporavka. „Ja ne znam što su to strukturne reforme. Ja sam sveučilišni profesor i volio bih čuti od političara i eksperata da mi objasne što je to strukturna reforma jer ja je ne shvaćam na način kako je shvaćaju političari i neki analitičari jer oni pod strukturnim reformama smatraju otpuštanje ljudi i smanjenje plaća,“ izjavio je Jakovčević.