Papa Franjo kandidat je za Nobelovu nagradu za mir kao „čovjek koji je tijekom protekle godine bio odlučujući u održavanju međunarodnog mira kroz svoje jasne stavove o sukobu u Siriji.“
Ne postoji fiksni datum za objavu dobitnika Nobelovih nagrada, no uobičajeno je da se dobitnici objave u 11 sati drugog petka u mjesecu listopadu.
A što Hrvati znaju o papi Franji za katolički list Veritas istražila je agencija Hendal. Građani su pitani koliko znaju o sadašnjem poglavaru Katoličke Crkve i što misle o tome kakav je njegov pontifikat nakon prve godine vođenja Crkve. Istraživanje se temelji na odgovorima građana starijih od 15 godina, iz šest hrvatskih regija, metodom slučajnog izbora.
97,9% građana čulo je za papu Franju, poglavara Katoličke Crkve i većina ga, nakon prve godine pontifikata, ocjenjuje s izvrsnim (62,5%).
Također, prema mišljenju većine (77,2%) papa Franjo promijenio je sliku Crkve u javnosti na bolje.
68,7% ispitanih smatra najbližim Papin govor o siromaštvu.
Jedna petina ispitanika bliskim doživljava i Papin međureligijski i ekumenski dijalog.
Premda je Franjo od početka apostol Božjega milosrđa, to je blisko svega 16,1% građana, gotovo kao i Radost Evanđelja (15,9).
Jedan od najvećih uspjeha pape Franje u prvoj godini pontifikata je što je Isusa i Radosnu vijest uspio približiti vjernicima, smatra 63% ispitanika, dok je 28,5% odgovorilo da ne zna je li u tome uspio.
40% ispitanih misli da živjeti prema Evanđelju nije teško, dok ih 31,4% misli da jest.
Više od polovice anketiranih građana o djelovanju pape Franje informira se iz svjetovnih medija (55,5%), njih 8,7% kao izvor koristi katoličke medije, a 25,5% kombinira i jedne i druge.
82,5% anketiranih o Papi prati samo ono što mediji prenesu, dok ih svega 2,4% prati Papine cjelovite govore. I medije i sve što Papa kaže kombinira 8,2% građana.
Premda je u protekloj godini objavljeno više naslova o papi Franji ili njegovih djela na hrvatskome jeziku, svega 0,9% ispitanika pročitalo je barem jedan od tih naslova.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
