“Kako bi se sačuvala proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj, trebalo je proizvođačima mlijeka dati potpore a ne uvoznicima. Ovako se stječe dojam da se debeloj guski maže vrat a uništava se domaća proizvodnja”, komentirala je potpredsjednica HSS-a Marijana Petir za narod.hr rast uvoza gotovog mlijeka koji je već sad dostigao dramatične razmjere, jer je od ulaska Hrvatske u EU uvoz gotovog mlijeka povećan za gotovo četiri puta.
Podaci Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) otkrivaju da je broj farmi koje daju mlijeko u otkup između dva svibnja 2014. i 2013. godine manji za 918, a u odnosu na svibanj 2012. za 3150 isporučitelja.
U godini rekordne proizvodnje mlijeka, bila je to 2009. imali smo 212.402 krave, lani je stado palo na 166.000 grla.
Petir je pojasnila da ono što su proizvođači mlijeka trebali dobiti kroz sustav potpora – osim što im potpore kasne, nekoliko puta su smanjivane do sada. Otkupna cijena mlijeka je niska a otkupljivači ne isplaćuju novac za mlijeko proizvođačima i po nekoliko mjeseci.
“Ministar kaže da to nije njegova stvar, no ja mislim da je kao odgovorni ministar trebao sudjelovati u razgovorima proizvođača i otkupljivača te posredovati i zauzeti se za zaštitu tog osjetljivog sektora”, istaknula je Petrir.
“Otkupljivači mlijeka ukinuli su laktofrize po manjim mjestima a prijevozom po nekoliko kilometara, mlijeko gubi na kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti nakon čega otkupljivači više ne žele njihovo mlijeko a oni odustaju od proizvodnje”, rekla je ocjenivši kako je proizvodnja mlijeka preskupa zbog visoke cijene repromaterijala na koji bi trebalo smanjiti PDV što nije učinjeno.
Poljoprivredna zemljišta ministar radije pušta da stoje neobrađena ili ga daje isključivo velikim proizvođačima a ne obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima
Istaknula je kako mnogi proizvođači mlijeka trebaju novac za modernizaciju svojih farmi a mnogi koji su izgradili moderne farme ne mogu vraćati kredite. Prvima je Ministarstvo trebalo osigurati povoljne linije financiranja za modernizaciju a drugima je trebalo osigurati reprogram kredita da ne propadnu.
“Niti jedno niti drugo nije učinjeno ali je napisan Program ruralnog razvoja koji je odbijen od strane Europske komisije pa niti s tog naslova ove godine novaca neće biti”, rekla je te dodala kako za uzgoj mliječnih krava i njihovu prehranu, proizvođačima je potrebno poljoprivredno zemljište koje ministar radije pušta da stoji neobrađeno ili ga daje isključivo velikim proizvođačima a ne obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.
Objasnila je da je problem što su proizvođači mlijeka starije životne dobi a nasljednika nema, odnosno ne žele po ovakvim uvjetima ostati na selu i baviti se poljoprivredom, a posebno ne proizvodnjom mlijeka koja je zahtjevna.
Smatra da bi se trebalo podržati financijskim potporama one koji proizvode mlijeko u Hrvatskoj, pomoći im u udruživanju i organizaciji nastupa na tržištu, osigurati im resurse za proizvodnju (poljoprivredno zemljište za proizvodnju hrane i pašnjaci za slobodnu ispašu) i smanjiti PDV na repromaterijal.
“Malim obiteljskim gospodarstvima treba dati posebne vrste potpore za preradu mlijeka i prodaju mliječnih proizvoda na kućnom pragu – Hrvatska može kao članica EU uvesti zaštitne mjere ako se u nekom sektoru gospodarstva pojave problemi, a u mljekarskom sektoru evidentno je problemi postoje”, zaključila je Petir za narod.hr.
Istaknula je kako bi se to trebalo učiniti obzirom da je propušteno uvođenje carine na uvoz mlijeka dok smo još imali tu mogućnosti prije stupanja u punopravno članstvo EU.
“Mlijeko s naših farmi podložno je raznim kontrolama dok uvezeno mlijeko nije podložno tim obvezama već je dovoljno samo da bude zdravstveno ispravno čime su naši proizvođači dovedeni u neravnopravan položaj jer je mlijeko iz uvoza automatski jeftinije i ruši cijenu našeg mlijeka”, rekla je Petir.
Primjer Danske možemo i moramo primijeniti – udruživanja proizvođača, njihova izobrazba i suradnje sa znanstvenom zajednicom, ulaganja u opremu i preradu
Petir je za narod.hr objasnila primjer Danske koja ima potpuno drugačiji koncept proizvodnje mlijeka od Hrvatske. Oni su smanjili broj farmi, ali povećali broj krava po farmi tako da imaju 4100 obiteljskih farmi od kojih svaka ima u prosjeku 127 krava koje su veći dio vremena na ispaši i time dobivaju veliku produkciju mlijeka.
“Danska nije samo veliki proizvođač i izvoznik mlijeka već je i vodeća zemlja u proizvodnji mliječnih prerađevina – oni su ulagali u izobrazbu svojih farmera, otvarali mljekarske škole, provodili znanstvena istraživanja i primijenili ih u praksi, ulagali su u opremu a njihove Vlade svjesne su da moraju brinuti o tom sektoru jer im o uspjehu mljekarskog sektora ovisi gospodarstvo zemljerekla je ocijenivši kako se proizvođači mlijeka udruživali u zadruge i ulagali su u kvalitetu proizvoda vodeći računa o ishrani krava.
“Sasvim je jasno da je ovakav koncept bio interes države i da je država i cijela znanstvena zajednica bila usmjerena na suradnju kako bi njihov mljekarski sektor bio uspješan”, naglasila je Petir za narod.hr
Objasnila je kako znanstvenu zajednicu u Hrvatskoj se ne potiče da surađuje sa seljacima i realnim sektorom već se traži od njih da objavljuju radove u prestižnim časopisima koje potom nitko ne čita i nitko od njih nema koristi.
Petir se zalaže za opstanak malih obiteljskih gospodarstava i ne misli da trebamo primijeniti Danski koncept restrukturiranja na mali broj farmi i veliki broj grla jer to prije svega nije realno i opasno je za okoliš zbog velike emisije stakleničkih plinova.
“No stava sam da sve druge mjere koje su oni primijenili od udruživanja proizvođača, njihove izobrazbe i suradnje sa znanstvenom zajednicom, ulaganja u opremu i preradu možemo i moramo primijeniti”, zaključila je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
