Foto: Fah

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svom je tradicionalnom govoru o stanju Europske unije u srijedu iznio svoju viziju budućnosti tog saveza koji po njemu treba postići snažnije zajedničko bankovno, obrambeno, obavještajno, vanjskopolitičko i trgovinsko djelovanje, uspostaviti transnacionalne političke kampanje, imenovati zajedničkog ministra financija i funkciju samo jednog predsjednika.

Predsjednik Europske komisije svake godine u rujnu pred Europskim parlamentom održi govor o Stanju unije u kojem se osvrće na postignuća tog saveza, viziju i smjer za nadolazeće razdoblje, te otkriva kakvo će biti daljnje djelovanje Komisije. Bivši luksemburški premijer u utorak je održao svoj govor po treći put u svom mandatu koji traje do 2019. godine.

Budućnost Europe treba se temeljiti na slobodi, vladavini prava i ravnopravnosti, naglasio je Juncker.

Izrazio je želju da se građani Europe 30. ožujka 2019., dan nakon izlaska Velike Britanije iz europskog saveza, probuditi u Uniji u kojoj će “pripadnost eurozoni, bankarskoj uniji i šengenskom prostoru postati norma za svaku državu članicu”, u kojoj će se “osnažiti temelji ekonomske i monetarne unije”, gdje će se postići dogovor oko stvaranja stvarne europske obrambene unije i gdje će jedinstveni predsjednik predvoditi rad Komisije i Europskog vijeća nakon što je izabran poslije paneuropske demokratske kampanje.

Predsjednik Europske komisije se na početku svog govora osvrnuo na prošlogodišnju obljetnicu 60. godišnjicu Rimskog ugovora kad su u talijanskoj prijestolnici svi čelnici europskih država ponovili da se i dalje zalažu za “našu Uniju”, zbog čega je uvjeren da se “vjetar vratio” u europska leđa.

“Moramo iskoristiti ovu mogućnost jer ona neće tu biti zauvijek. Trebamo iskoristiti taj zamah”, poručio je.

Juncker je u ožujku ove godine predstavio Bijelu knjigu u kojoj je predložio pet scenarija za budućnost Europe, a u utorak je naglasio da je sad vrijeme za “prelazak s razmišljanja na djelovanje”, odnosno reformu same Unije.

Juncker je naglasio kako mu iskustvo kaže da novi ugovori i institucije nisu odgovor koji Europljani traže, nego su oni samo sredstva za određene ciljeve.

“Za nas u Bruxellesu i Strasbourgu one nešto znače, ali za građane ne. Ja sam zainteresiran za institucionalne reforme samo ako one dovedu do veće učinkovitosti”, kazao je.

Trgovina

Prve reforme koje je Juncker spomenuo u svom govoru bile su one ekonomske naravi. Naglasio je kako Europa od prošle godine postiže ekonomski zamah, te da je pet godina dug gospodarski oporavak napokon stigao do svake države članice.

Istaknuo je kako je rast u EU u posljednje dvije godine nadmašio rast Sjedinjenih Država, te sad iznosi više od dva posto na razini cijele Unije, te 2,2 posto na razini eurozone. Nezaposlenost u Europi je najniža u posljednjih devet godina, a tijekom ovog mandata Komisije je otvoreno gotovo osam milijuna radnih mjesta, a zaposleno je 234 milijuna osoba, više nego ikada.

“EU nije jedina zaslužna za to postignuće, iako sam uvjeren da bi u slučaju da smo izgubili osam milijuna radnih mjesta mi u Uniji bili krivi za to”, rekao je Juncker, dodavši kako može reći da je EK ipak zaslužna za investicijski plan kojim se kreditiralo oko 445 tisuća malih poduzeća.

“Deset godina nakon krize europsko se gospodarstvo napokon oporavlja”, zaključio je.

Izrazio je želju da Europa jača svoje europske trgovinske programe, istaknuvši da je Europa otvorena za trgovinu, ali da mora biti uspostavljen i reciprocitet, odnosno da mora “dobiti onoliko koliko daje”.

Trgovina nije apstraktni entitet, smatra Juncker, trgovina su radna mjesta, mogućnosti razmjene, te izvoz europskih socijalnih, ekoloških i standarda prehrambene sigurnosti i zaštite okoliša.

EU je nedavno postigao sporazum o slobodnoj trgovini s Kanadom koji stupa na snagu idućeg tjedna, do kraja godine će ga ostvariti i s Japanom, a postoje dobre šanse da će to uspjeti i s Meksikom i državama Južne Amerike, otkrio je Juncker, dodavši kako se kreće u pregovore i s Australijom i Novim Zelandom.

Usprkos tome, upozorio je kako EU “nije naivni zagovornik slobodne trgovine” i da Europa uvijek mora braniti svoje strateške interese.

Bankarska unija i ujednačavanje tržišta rada

Juncker smatra kako je potreban europski ministar gospodarstva i financija koji bi trebao koordinirati sve financijske mehanizme kad neka članica bude pogođena recesijom, što ne znači otvaranje novog ureda, nego prebacivanje odgovornosti na nadležnog europskog povjerenika koji će polagati račune EP-u.

Izrazio je i potrebu da se što prije dovrši bankovna unija kako bi banke posvuda radile po istim pravilima i kako bi se stvorilo zajedničko osiguranje svih pologa. Čelnik Komisije se zalaže i za proširenje eurozone na sve članice jer je euro “namijenjen da bude valuta EU-a u cijelosti”, a u tu svrhu je najavio stvaranje posebnog instrumenta koji će pružati pretpristupnu pomoć državama u pristupanju eurozoni.

Ne smije biti potrošača drugog reda

Juncker je naglasio i da “u Uniji ravnopravnih ne mogu postojati radnici drugog reda”, odnosno da ljudi koji obavljaju isti posao na istom mjestu trebaju dobivati i jednaku plaću, zbog čega je EK predložila osnivanje novog ureda za nadzor tržišta rada.

“Čini se upravo apsurdnim da postoji tijelo za nadzor banaka koje kontrolira da se provode bankovni standardi, a da ne postoji tijelo za tržište rada koje bi nadziralo da na jedinstvenom tržištu vladaju ravnopravni odnosi”, poručio je, dodavši kako “EU ne smije okrenuti leđa svojim radnicima ako želi uspjeti”.

Naglasio je i da ne smiju postojati ni potrošači drugog reda kojima se nude kvalitativno lošiji proizvodi nego u drugim državama članicama, što je već i zabranjeno u pravu EU-a.

“Europa mora disati s oba plućna krila, jednako s istočnim kao i sa zapadnim, inače će naš kontinent izgubiti dah. U uniji jednakih ne može biti građana drugog reda”, poručio je Juncker, istaknuvši da je neprihvatljivo da 2017. u Europi djeca umiru od bolesti koje su davno trebale biti iskorijenjene.

“Djeca u Rumunjskoj i Italiji trebaju imati jednak pristup cjepivu protiv dječjih bolesti kao djeca u svim ostalim dijelovima Europe… Stoga radimo sa svim zemljama članicama kako bi poduprijeli nacionalne mjere za cijepljenje”.

Reforme političkog sustava

Juncker smatra kako u svrhu jačanja Unije mora jačati unutarnje tržište, zbog čega misli da se o njemu treba češće odlučivati u Europskom vijeću, ali ne apsolutnim suglasjem kao dosad, nego s kvalificiranom većinom.

“Više demokracije znači i više efikasnosti”, rekao je, smatrajući da će se to postići i spajanjem predsjedništva Europske komisije i Europskog vijeća u jednoj osobi, ali je naglasio da se to ne odnosi na njega kao sadašnjeg čelnika Komisije i Donalda Tuska kao predsjednika Vijeća, nego na razdoblje nakon njihovih mandata.

Komisija predlaže i financiranje europskih stranaka i političkih financija da im se omogući da se bolje artikuliraju.

“Mnogi osporavaju tu ideju, ali moram priznati da mi se sviđa ideja transnacionalnih lista za europske izbore”.

Migracije i proširenje

Juncker je otkrio kako je postignut napredak u zaštiti vanjskih europskih granica na koje je poslano više od 1700 časnika nove granične i obalne straže koji daju podršku desecima tisuća nacionalnih službenika iz država članica koje patroliraju Grčkom, Italijom, Bugarskom i Španjolskom, državama koje “ne mogu jedine biti odgovorne za europske granice samo zato jer su na prvoj liniji”.

Zahvaljujući sporazumu s Turskom broj dolazaka migranata smanjen je za 97 posto u odnosu na prošlu godinu, a time je smanjen i broj izgubljenih života na Mediteranu, istaknuo je.

Naglasio je kako EU ima odgovornost hitno poboljšati uvjete života izbjeglica u Libiji i kako će pri tome surađivati s Ujedinjenim narodima. Objavio je da je Europa prošle godine odobrila azil više od 720 tisuća izbjeglica, što je tri puta više nego Australija, Kanada i Sjedinjene Države zajedno.

“Suprotno onom što se govori, EU nije tvrđava niti to smije ikad postati. Europa će ostati kontinent solidarnosti na kojem svoje utočište mogu pronaći svi oni koji su progonjeni iz neprihvatljivih razloga”, rekao je predsjednik EK-a.

EK poziva i na uspostavljanje veće razine solidarnosti s Afrikom, “plemenitim i mladim” kontinentom i “kolijevkom čovječanstva”. Europski fondovi za Afriku trenutno iznose 2,7 milijarde eura i otvaraju mogućnost za zapošljavanje svugdje diljem Afrike.

Komisija će raditi i na otvaranju zakonitih migracijskih putova jer nezakonite migracije neće prestati sve dok migranti neće imati drugih opcija.

Govoreći o proširenju Unije, Juncker je ponovio da tijekom mandata njegove Komisije koji traje do 2019. neće biti novih članica jer se do tada ne mogu zadovoljiti uvjeti za pristup, no da će nakon tog razdoblja Unija brojati više od 27 članica.

Zbog pogoršanja vladavine prava zasad ne postoji šansa za članstvom Turske koja se “divovskim koracima odvaja od EU-a”, poručio je Juncker.

“Danas apeliram na sve odgovorne u Turskoj da oslobode novinare i prestanu vrijeđati naše članice i nazivati šefove država i vlada fašistima i nacistima”.

“Ponekad stječem dojam da neki u Turskoj to namjerno rade kako bi mogli okriviti EU za neuspjeh pristupnih pregovora. Za nas će oduvijek ostati otvorena ruka velikom turskom narodu i sve one koje žele surađivati s nama”, zaključio je.

Rekao je i kako treba hitno primiti Rumunjsku i Bugarsku u sustav Schengena, a i Hrvatsku kad ispuni sve kriterije.

Sigurnost i obrana

Čelnik EK-a je najavio i bolju zaštitu Europe u digitalnom dobu, te da će novim pravilima zaštititi intelektualna prava i stvoriti štit od kibernetičkih napada “koji su nekada opasniji za stabilnost demokracije i ekonomije od pušaka”.

Otkrio je da je prošle godine EU doživjela više od četiri tisuće takvih napada, a da je 80 posto europskih poduzeća barem jednom pogođena incidentom vezanog za kibernetičku sigurnost. U tu svrhu EK predlaže i osnivanje agencije za kibernetičku sigurnost.

EU mora biti i puno snažnija i odlučnija u zajedničkoj borbi protiv terorizma, zbog čega treba osnovati zajedničku europsku obavještajnu jedinicu, ali i javno odvjetništvo koje bi procesuiralo prekogranične prijetnje. Potrebno je uspostaviti i zajedničko vanjskopolitičko djelovanje, kao i stvoriti zajednički obrambeni fond.

“Do 2025. je potrebno postići obrambenu uniju koja će biti u stanju funkcionirati jer nam je ona veoma potrebna”, zaključio je Juncker.

Izvor: Hina/gs