Ekonomist Ljubo Jurčić ocijenio je zapošljavanje po tzv. Mrsićevom modelu za 1600 kuna više iskorištavanjem mladih budući da u ovoj situaciji ta mjera nema konačnog rezultata.
“Ekonomski je bolje da se jedna osoba zaposli za 4500 kuna, nego troje njih za 1600 kuna”, rekao je ekonomist Ljubo Jurčić o mjeri za poticanje zapošljavanja mladih osoba, konkretnije o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
“U ovoj situaciji kada nema konačnog rezultata, mislim da je to više iskorištavanje mladih. Možda bi se njih pola zaposlilo uz normalnu plaću od 4000 kuna, nego radilo za 1600 kuna”, rekao je Jurčić.
Mjera “Rad i staž i prijevoz” – stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, dio je paketa mjera za mlade “Mladi i kretivni”. Cilj je mjere osiguranje stjecanja radnog iskustva mladim osobama u zvanju za koje su se školovale, kako je objavljeno na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).
Ocijenio je kako to nije neka mjera i da može pomoći samo sporadično. “Neko poduzeće koje je na granici iskoristit će tih 1600 kuna, ali to je zapravo kratkog dometa jer nema nikakvog značajnijeg učinka u našoj današnjoj situaciji zato što su u Hrvatskoj problem radna mjesta. Rad se zapravo ne gura, nego se povlači”, pojasnio je Jurčić.
Naglasio je kako je potražnja za proizvode uvjet organiziranja proizvodnje. “Kada je proizvodnja organizirana i povećana, onda treba imati više materijala, energije i ljudi. Time dolazi do zapošljavanja. Ako nije stvorena potražnja za proizvodnju, onda nema ni proizvodnje ni radnih mjesta”, istaknuo je Jurčić.
“Svako radno mjesto ili svako zapošljavanje koje nije u toj liniji potražnja-potrošnja-proizvodnja, zapravo nije radno mjesto i nema zapošljavanja. To je samo jedna fatamorgana koja se učini na trenutak ili je sasvim sporadična”, zaključio je Jurčić.
Hrvatski zavod za zapošljavanje dopunio je nakon 1. srpnja paket “Mladi i kreativni” dodatnim mjerama prvenstveno usmjerenim na mlade od 29 godina. Tijekom 2013. godine u Hrvatskoj, 19.322 osoba bilo je uključeno u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Od početka 2014. godine do današnjeg dana ukupno je 15.388 korisnika navedene mjere. Korisnici su mlade osobe od 15 do 29 godina, a podaci su tjedno ažurirani na internetskim stranicama HZZ-a.
“Ministar Mrsić voli često u svojim izjavama spomenuti da je od ukupnog broja korisnika koji su bili 2011. godine uključeni, njih čak 62 posto zaposleno godinu dana nakon izlaska iz te mjere. Dakle, dosta je dobar učinak”, istaknuli su iz Odnosa s javnošću HZZ-a.
HZZ financira polazniku novčanu pomoć od 1600 kuna i trošak prijevoza, a poslodavcu uplaćuje obvezne doprinose mirovinskom i zdravstvenom osiguranju.
“Informaciju o financiranju zaista nemam budući da je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava nadležno za provedbu Garancije za mlade”, dodali su iz Odnosa s javnošću HZZ-a. Iz Ministarstva nisu dali odgovore o raspodjeli financijskih sredstava i učinkovitostima mjere.
Hrvatska je prihvatila Garanciju za mlade pristupanjem Europskoj uniji, odnosno usvojila je njezine mjere podizanja kompetencije i pripreme mladih za tržište rada 1. srpnja 2013. godine. Svaka država članica EU dokument kreira prema vlastitim specifičnostima, a planirano je utrošiti više milijardi eura do 2020. godine.
Po tzv. Mrsićevom modelu od 1600 kuna radi mlada Ivona koja u jednoj zagrebačkoj bolnici obavlja pripravnički staž po modelu od 1600 kuna, odnosno stručno se usavršava bez zasnivanja radnog odnosa.
“1600 kuna stvarno je malo za ono što radimo. Radim u bolnici, u intenzivnoj, čak i više nego što rade zaposelnici za pet i pol do šest i pol tisuća kuna. Za istu satnicu i za isti posao. Mi se stvarno patimo za 1600 kuna. Nije pravedno”, rekla je Ivona koja je pristala na navedenu mjera jer mora završiti pripravnički staž.
“Kad završim pripravnički staž, nakon godinu dana, moram polagati državni ispit i tek poslije toga mogu tražiti posao. Ako taj pripravnički ne odradim, još sam uvijek nitko i ništa, bez obzira na to što sam završila školu, fakultet, napisala diplomski i sve ostalo”, potužila se Ivona i dodala da 1600 kuna raspoređuje na troškove najma stana i plaćanja računa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
