Rezultati ankete na www.banka.hr pokazali su da skoro 70 posto sudionika smatra da su kamate u Hrvatskoj iznad prosjeka zemalja u tranziciji ali brojke tvrde da nisu, no na okruglom stolu o kamatama viceguverner Narodne banke Hrvatske Vedran Šošić govornike je upozorio da su neke zaključke „olako donijeli“.
Rezultati ankete s pitanjem jesu li kamate na stambene kredite u domaćim bankama među višima ili nižima u odnosu na zemlje EU-11 (zemlje u tranziciji koje čine Hrvatska, Mađarska, Slovačka, Češka, Rumunjska, Poljska Bugarska, Slovenija, Latvija, Litva i Estonija) pokazali su da skoro 70 posto sudionika smatra da su kamate u Hrvatskoj iznad prosjeka EU-11 što je netočno, tvrdi jedan od autora HUB Analiza Milan Deskar Škrbić.
“Usporedba kamatnih stopa stambenih kredita pokazala da su one u Hrvatskoj ispod prosjeka EU-11″, ustvrdio je Škrbić.
„Ako se uzmu aktivne kamatne stope na kredite stanovništvu i poduzećima vidi se da su u posljednjih sedam godina kamatne stope u Hrvatskoj među najnižima u cijeloj skupini EU11. Jedina zemlja koja je imala niži nivo kamatne stope od Hrvatske je Poljska, ali ona je razvijenija od Hrvatske te nije imala tolike probleme što se tiče recesije,“ rekao je Škrbić i zaključio je da su u istraživanju uzimali nominalne kamatne stope, a ne realne jer su u većine zemalja stope inflacije bilo slične pa to nije značajno mijenjalo poredak prema visini.
Velimir Šonje rekao je da kako bi se ušlo dublje u objašnjenje „šume podataka“ trebao se promatrati i analizirati proces – „Što je to što utječe na ponudu kredita, što je to sve što utječe na potražnju za kreditima te kako se taj sraz ponude i potražnje događa na tržištu.“
Izjavio je da ako se situacija gleda iz perspektive potražnje, onda je niska kamatna stopa odraz stagnacije, a ne gospodarskog rasta, a visoke kamatne stope odražavaju snagu potražnje i s time očekivani rast cijena.
„Banke su trgovci kao i svaki drugi samo što ne trguju cipelama nego trguju novcem, to jest tuđom štednjom”, dodao je Šonje.
Komentirao je kako rizici(očekivani gubitci) bitno utječu na visinu kamatne stope, a tamo gdje je očekivani gubitak velik te je „dvocifren“, banaka nema te one ne žele ući u zonu višeg rizika jer s tim rizikom banke ne mogu vladati.
Vedran Šošić smatra da su Šonje i Deskar Škrbić neke zaključke „olako donijeli“ te mu “nije baš jasno iz kojih su podataka izvedeni njihovi zaključci”. Napomenuo je da su podatci dobri, jer su uzeti iz HNB-a, ali da ih treba uzeti sa „zadrškom“.
“Glavno pitanje je koliko su kamatne stope usporedive među zemljama”, ocijenio je Šošić i rekao da je u Hrvatskoj većina kredita u eurima dok u drugim zemljama mogu biti i u domaćim valutama pa je tu i pitanje inflacije.
“Tako da je pitanje jesu li to realne kamatne stope”, zaključio je Šošić , a kao drugo pitanje istaknuo je ročnost kredita i koliko su oni reprezentativni jer je volumen kredita različit ovisno o zemljama.
„Neki odabrani krediti u Hrvatskoj imaju volumen od 15-20 % BDP-a, dok u drugim zemljama on može biti 1-2 % BDP-a pa je pitanje koliko ih ima smisla uzimati kao neki reprezentativni uzorak.“ kazao je Šošić. Izjavio je i kako je Hrvatska po pitanju neto kamatnih marži vrlo stabilna zemlja.
Ja ne znam odgovor na pitanje jesu li kamate na stambene kredite veće ili manje od drugih, jer nema dovoljno informacija da bi mogao iznijeti zaključak”, istaknuo je Šošić osvrćući se na anketno pitanje s www.banka.hr.
