Šošić: korištenje euribora i libora za HNB predstavlja kockanje

Viceguverner Hrvatske narodne banke Vedran Šošić naglasio je danas kako bi banke za određivanje kamatnih stopa trebale koristiti nacionalnu referentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora (NRS) kao najmanje loše rješenje, jer euribor i libor ne odražavaju stvaran trošak domaćeg financiranja, pa tako na sebe preuzimaju neprimjereni rizik.

“Korištenje euribora i libora za HNB predstavlja kockanje, jer time banke na sebe i na dužnike preuzimaju neprimjereni kamatni rizik, pa središnja banka može od banaka tražiti dodatne kapitalne zahtjeve, odnosno kapitalno penalizirati banke koje preuzimaju takav neprimjereni rizik”, kazao je Šošić u Zagrebu na okruglom stolu “Kako nastaju kamate” na kojem se govorilo i o novom Zakonu o kamatama.

“Novim odredbama Zakona o potrošačkom kreditiranju zakonodavac je uveo dodatni rizik odredivši da banke kamatne stope moraju vezati uz neku referentnu stopu, jer Hrvatska takvu stopu nema, zbog nerazvijenosti domaćeg tržišta novca i visoke euriziranosti sustava.”, ocijenio je Šošić i dodao da su zato banke kao referentnu stopu uglavnom odabrale upravo euribor ili libor.

Po Šošićevim podacima uz euribor i libor vezano je 34 posto kamatnih stopa stambenih kredita i 44 posto kamata potrošačkih kredita. NRS je pak korišten prilikom određivanja kamatnih stopa za 28 posto stambenih i 33 posto potrošačkih kredita.

“Iako NRS nije idealan jer i njega banke mogu namještati, kao što je to bio slučaj s namještanjem nekoliko svjetskih međubankarskih stopa, HNB ga smatra najmanje lošim rješenjem. Regulator ne može začepiti baš sve rupe pa apelira na banke jer, ako nešto zakonom nije zabranjeno, ne znači i da je dopušteno”, zaključio je Šošić.

Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, također je kazao da euribor i libor nije trebalo stavljati u zakon, ali je ukazao i na činjenicu da NRS nije prava referentna stopa već samo stopa kojom se iskazuje prosječni trošak financiranja banaka.

“Na to su prilikom donošenja zakonskog rješenja upozoravali i bankari i središnja banka, no zakonodavac se odlučio za to rješenje”, rekao je Bohaček, ali je i dodao kako se i to rješenje može promijeniti.

Bohaček je ustvrdio kako trenutno kamatne stope reguliraju četiri zakona (o financijskom poslovanju, obveznim odnosima, kamatama i potrošačkom kreditiranju) i Odluka HNB-a o efektivnoj kamatnoj stopi “pa se neke odredbe čak i unutar jednog zakona pobijaju”.

“Donošenje novog zakona je dobra inicijativa da se sredi ta konfuzija”, rekao je Bohaček, ali je predložio da se zatezna kamata, kao tržišna kategorija, oslobodi zakonskog ograničavanja, osim možda u slučaju ugovora s državom. HUB također sudjeluje na izradi novog zakona o kamatama.

Upozorio je i da ograničavanje kamata, prema iskustvima nekih zapadnoeuropskih zemalja, može dovesti do toga da dio potrošača, zbog više rizičnosti, više ne može dobiti kredit, ali i da primjerice s tržišta ‘nestanu’ neki rizičniji bankovni proizvodi, poput minusa na tekućim računima, ali i dugoročniji kreditni proizvodi.

Žana Pedić iz Ministarstva financija također je za objedinjavanje regulative u jedan zakon i rekla kako je jedan od glavnih ciljeva novoga zakona o kamatama stavljanje regulacije kamatnih stopa na jedno mjesto, a ne da bude regulirano u više različitih zakona.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: narod.hr