Zakon o predstečajnom postupku je vrlo lukav zakon, to je savršen sustav prijevare za koju nitko ne odgovara, izjavio je to u HRT-ovoj emisiji Nedjeljom u dva sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić.
On smatra da se radi o prijevari većoj od pretvorbe i privatizacije, te da treba donijeti potpuno novi zakon.
“U privatizaciji se uništavala jedna po tvrtka. Ona bi se dala tajkunu, koji bi otpustio radnike. Ovdje dužnik u potpunosti uništava vjerovnike, i to više njih istovremeno”, rekao je.
Vlada će morati donijeti zakon kojim bi se trebalo utvrditi gdje je nestalo 50 milijardi kuna, kazao je Kolakušić i dodao da je taj novac, ‘izbrisan’ predstečajnim nagodbama, završio u nečijim nekretninama i jahtama.
Neodrživa je situacija u kojoj država otpisuje poreze predstečajnim dužnicima, a naplaćuje poreze vjerovnicima na potraživanja koja nisu naplaćena i koja su otpisana. Ministarstvo financija je u sukobu interesa – ono imenuje tijela koje će nagodbu pravno voditi, odlučuje o žalbama na odluku tih tijela, a uz to je jedan je od navećih vjerovnika u postupku i odlučuje kome će nešto ‘naplatiti’, a kome nešto ‘oprostiti’. Moje je pitanje koliko je uplaćeno novaca u proračun od predstečjnih nagodbi i koliko su naplatili vjerovnici, kazao je Kolakušić.
Istaknuo je i da predstečajne nagodbe uvode sustav neodgovornosti u kojem sudovi ne mogu utvrđivati je li sve u redu s tražbinama.
Dodao je kako njegovo neslaganje sa zakonom dijeli i velik dio pravnika, a puni razmjeri štete tek će se vidjeti. Rekao je da će se protiv tog zakona boriti do kraja pa i do Europske komisije, kojoj se namjerava obratiti zbog povrede pravila o državnim potporama.
Ovaj je zakon gotovo uputstvo kako zloupotrijebiti propis, a da istovremeno Ministarstvo financija, trgovački i upravni sudovi koji sudjeluju u postupku ne odgovaraju ni za što, rekao je Kolakušić odgovarajući na pitanje zašto je pokrenuo postupak ocjene ustavnosti tog zakona.
Dodao je kako je za nepravilnosti prvotno mislio da se radi o pogreškama i da je zato upozorio na mogućnost događanja kriminala i “izrugivanje javnom moralu”. Sve dimenzije tog zakona i svih tih zloupotreba vidjet ćemo tek za godinu dana, ustvrdio je Kolakušić, dodavši kako se, ako je netko namjerno tako napisao taj zakon, radi o kriminalu.
Osvrnuo se i na navode kako su kroz predstečajne nagodbe spašena mnoga radna mjesta, rekavši kako je istodobno izgubljeno 35.000 radnih mjesta, među kojima je sigurno i velik broj u tvrtkama koje su bile vjerovnici u predstečajnim nagodbama.
Najspornijim dijelom zakona smatra što tražbine u postupku nitko ne provjerava – dužnik ih sam prihvaća ili odbija, a povjerenik predstečajne nagodbe “pregledava” te vjerovnici nemaju mogućnost utjecaja. To omogućava slučajeve u kojima tvrtke priznaju fiktivne tražbine svojih povezanih društava ili “prijateljskih tvrtki”, koje u postupku pristaju na otpis velikog dijela potraživanja, preglasavajući tako ‘prave’ vjerovnike. Oni pak tako ostaju bez mogućnosti da naplate najveći dio svojih potraživanja, manji dio im se pristaje isplatiti kroz nekoliko godina, a i ta je naplata, smatra Kolakušić, upitna jer je pitanje koja će banka ili dobavljač pratiti takvu tvrtku koja prošla kroz predstečajnu nagodbu.
Uz to, uvela se i mogućnost prava glasa temeljem jamstava, dakle nepostojećih tražbina, kojima se u mnogim slučajevima počelo i raspolagati, primjerice unošenjem u temeljni kapital dužnika, tvrdi Kolakušić.
U vezi s najavama izmjena zakona u smislu da tražbine utvrđuje sud, Kolakušić postavlja pitanje tko će popraviti nastalu štetu. “Ako donosimo novi zakon, moramo poništiti sve one postignute nagodbe. Ako je zakon loš, onda treba poništiti i sve njegove loše posljedice”, istaknuo je te ponovio da zakon treba kompletno napisati ispočetka.
Uz ogradu da o aktualnim i konkretnim slučajevima ne želi govoriti, upitan za slučaj Dalekovoda, čiji je postupak prekinuo i tada zatražio ocjenu ustavnosti zakona, a danas se taj slučaj navodi kao primjer uspješne predstečajne nagodbe u kojoj su sačuvana radna mjesta i kroz dokapitalizaciju tvrtki se omogućava da radi dalje, Kolakušić je kazao da je sretan da su radna mjesta sačuvana. No, dodaje, upravo ti postupci smanjenja i povećanja temeljnog kapitala kroz predstečajne nagodbe dovodi do preuzimanja tvrtki izvan zakonom propisanih uvjeta i izvan svih tržišnih uvjeta.
Kao najbolji poznati primjer dobrog zakonskog rješenja naveo je Srbiju u kojoj je ovo područje regulirano dvama zakonima – o reorganizaciji kroz stečaj koji provodi sud te o svojevrsnoj sporazumnoj nagodbi u kojoj dužnik, poduprt dvjema poslovnim bankama, sklapa nagodbu isključivo s onim vjerovnicima s kojima se dogovorio samo o njihovim potraživanjima, ne dirajući u tuđe tražbine.
Sudac Kolakušić u srpnju je zaustavio predstečajnu nagodbu nad Dalekovodom i podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Ustavni je sud naložio da se postupak nastavi bez odgode, a Kolakušić je u rujnu odbio prijedlog za sklapanje predstečajne nagodbe nad Dalekovodom. Visoki trgovački sud u Zagrebu uvažio je žalbu Dalekovoda te predstečajnu nagodbu vratio na ponovni postupak koji će se provesti pred drugim sucem.
Nakon što je pokušao zaustaviti predstečajnu nagodbu Dalekovoda, sudac Kolakušić odlučio je zaustaviti predstečajnu nagodbu Industrogradnje. Visoki trgovački sud ukinuo je njegovu odluku kojom je odbacio žalbu Industrogradnje kao nepravodobnu te je predmet za Industrogradnju vratio prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
