Koncesije za autoceste su loša ideja, vinjete također – dug reprogramirati

Predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić izjavio je za narod.hr kako je ideja davanja autocesta u koncesiju loša i da bi se rješenja za otplatu duga mogla naći u dugoročnim kreditima ili ponudi obveznica. Smatra kako su autoceste građene kao razvojni projekt, a ne kao komercijalni i ako bi se autoceste dale u koncesiju, taj projekt ne bi nikada bio realiziran do kraja. Tvrdi kako bi se u slučaju koncesije autocesta povećale cijene cestarine.

Na upit kako bi se riješio problem duga autocesta, Stanić je istaknuo da ga treba reprogramirati i dodao da su autoceste „živi krvotok“ koji koriste ljudi svakodnevno i trebaju ostati u rukama RH.

„Sva putovanja i turizam se odvijaju preko autocesta pa je bitno da se kontrola nad njima zadrži u rukama RH. Rješenja postoje oko reprograma duga. On se može reprogramirati dugoročnim kreditima ili ponudom obveznica pod jednakim uvjetima kao što se i koncesionarima nudi, ta rješenja su daleko bolja,“ rekao je Stanić i dodao kako se dug autocesta ne može riješiti u potpunosti koncesijom.

„Cijeli dug autocesta se ne može riješiti koncesijom jer se ne može dobiti toliko novaca koliko su autoceste dužne. Mi smo dužni oko 30 milijardi kuna, a po najboljoj procjeni bi se za njih moglo dobiti oko 22-23 milijarde kuna. Minimalno milijardu eura bi morali vraćati iz proračuna, bez ikakve mogućnosti da zarađujemo i bez mogućnosti da se autocesta prilagođava potrebama razvoja pojedinih područja.

Upitan za mišljenje oko uvođenja vinjeta, Stanić je ocijenio kako je to samo drugi način naplate cestarina koji bi u klasičnom smislu bilo nemoguće uvesti jer se po pravilima Europske unije za treću i četvrtu skupinu vozila mora naplaćivati prema kilometru za one koji zarađuju koristeći promet (kamioni, autobusi) što bi značilo da bi se dio cestarina plaćao izravnim putem.

Temeljnim problemom vinjeta smatra da u Hrvatskoj dva koncesijska društva (AZM na autocesti Zagreb-Macelj i Bina-Istra na području Istre) sigurno nisu zainteresirana za vinjete jer kad se plaća vinjetama novac ide na jedno mjesto pa se onda dijeli.

„Nijedan koncesionar nije potpisao da će njegov novac netko drugi ubirati. Ne postoji u svijetu primjer da su koncesionari iz vinjeta sebi uzimali novac već to rade direktnom naplatom,“ tvrdi Stanić i dodaje kako je koncept vinjeta zastario, za razliku od ENC uređaja.

„Mi dajemo preko ENC uređaja određene popuste i svi ti potencijalni prolazi se mogu opremiti čitačima za ENC uređaje i nema potreba da se uvode ručne naplate, a ENC uređaj bi se mogao dijeliti besplatno jer bi to bila manja investicija od uvođenja vinjeta,“ rekao je Stanić ocijenivši da je ideja vinjeta loša.

Upitan je li to njegovo mišljenje ili i stajalište sindikata, Stanić je objasnio kako je to apsolutno i stajalište sindikata jer je problem autocesta vezan i uz radna mjesta, a danas kad nema posla treba i o tome razmišljati.

„Ako je nešto jeftinije 20 posto od radnika, onda to nije jeftinije jer vam ovdje ipak rade radnici. Treba gledati kroz socijalnu komponentu da ne kupujemo strojeve za ono što mogu raditi radnici ako taj stroj nije puno jeftiniji. Taj sustav vinjeta nije jeftin, tražio bi mnogo građevinskih zahvata,“ zaključio je Stanić.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš-Dončić nedavno je izjavio kako je monetizacija autocesta neizbježna s obzirom na sve teže financijsko stanje u državi, te da eventualni referendum protiv prodaje autocesta ne može spriječiti realizaciju tog posla.

„Osnovni cilj je smanjivanje državnog deficita, kao i to da autocestovna infrastruktura ostaje u vlasništvu RH, ali se daje na upravljanje na ograničen rok trajanja. Cilj nam je postići maksimalni profit, odnosno korist za Hrvatsku i nova ulaganja. Zauzvrat će investitori moći ostvarivati prihod od cestarine i uslužnih objekata,“ izjavio je Hajdaš-Dončić i rekao kako bi cijena od 3 milijarde eura bila prihvatljiva

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: fah

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.