Kako doznajemo od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Vlada Republike Hrvatske nema namjeru uvoditi, za hrvatske građane najpovoljniji, sustav naplate cestarina putem elektroničkih vinjeta. Hrvatska će, naprotiv, za dvije godine dobiti novi sustav naplate cestarine koji će se bazirati na očitavanju ENC uređaja ili registarskih tablica, koji će biti jednako skup za građane kao i do sada, ako ne i skuplji. Zašto je tomu tako – iz ministarstva su nam kazali da oni samo slijede smjernice EU-a. A te smjernice naime, usklađene su s ciljevima Europskog zelenog plana, ili drugim riječima borbi protiv klimatskih promjena.
Europska unija, kako bi ispunila ciljeve Europskog zelenog plana, želi raditi na smanjenju emisija stakleničkih plinova iz prometa (dekarbonizacija). Zbog toga je 2021. godine donijela uredbu prema kojoj bi se u državama članicama plaćale ceste prema njezinom korištenju. Prema ovom modelu bi se vozačima naplaćivala vožnja na temelju nekoliko čimbenika, uključujući vrstu automobila, njegovu težinu, vrijeme provedeno na cesti i broj putnika.
>Novi sustav naplate autocesta bit će jednostavniji, ali jednako skup kao i do sada
Prvi na udaru zelene politike su dizelaši; kako će se to odraziti na cjelokupni život u EU?
Mjere se odnose na sva vozila, no na udaru su posebno teška vozila (dizel) jer su najveći onečišćivači. U zemljama u kojima postoji sustav naplate cestarine putem vinjeta, u roku od 8 godina on će biti ukinut za sva teška vozila. Njima će se uvesti još i dodatna plaćanja za vanjske troškove za onečišćenje zraka.
Iako na prvi pogled vozačima osobnih automobila, mjera koja se odnosi na teška vozila neće predstavljati ništa dramatično, ona će se itekako odraziti na drugim područjima. Ponajprije kroz povećanje cijena proizvoda čiji transport je obuhvaćen ovim mjerama. Druga ”zanimljivost” su generalno skupe cestarine, posebice za zemlje koje su do sada navikle na vinjete.
Ovaj fenomen će utjecati na smanjenje korištenja autocesta, jer si ljudi na koncu neće moći ni priuštiti njihovo korištenje. Možda će se, ako je vjerovati klimatskim stručnjacima, smanjiti emisije stakleničkih plinova u prometu, no to će se skupo naplatiti. Skupu cijenu će platiti građani. No, kome?
>Zbog zelene politike EU bi mogao baciti zrakoplovnu industriju na koljena
Iz Ministarstva tvrde da Vlada nije uvela vinjete jer to ne bi bilo u skladu s propisima i smjernicama zelene politike EU-a
Na pitanje zašto Republika Hrvatska nije uvela ekonomičniji sustav naplate cestarina, onaj putem vinjeta, iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture odgovorili su nam da je to u skladu s ciljevima EU-a.
”Kada govorimo o vinjeti, važno je istaknuti da se vremensko plaćanje odnosi samo na osobna vozila. Dok se cestarina za teretna vozila u svim zemljama EU naplaćuje po prijeđenom kilometru. Cilj Europske unije je promijeniti naplatu cestarine s modela koji se temelji na vremenu na sustav koji se temelji na udaljenosti ili stvarno prijeđenim kilometrima. Po načelu da onaj tko više koristi – više i plaća.”
Sve zemlje koje imaju vinjete, uz naplatu autocesta naplaćuju i korištenje dijela mreže ostalih državnih cesta. Dok se korištenje objekata (mostovi i tuneli) naplaćuju dodatno. Tako je, na primjer u Sloveniji pod naplatom 625 km cesta, pri čemu je autocesta 544 km. U Austriji je 2.249 km pod naplatom, od toga se na 529,7 drugih cesta naplaćuje cestarina. U Mađarskoj je pod naplatom 6,500 km, od toga su autoceste 1324 km.
Pohvalili su se da na pojedinim sektorima autocesta naplata nije uvedena
Opravdavajući postojeći sustav naplate autocesta, pojasnili su nam i kako se naplaćuju autoceste u Hrvatskoj.
U Republici Hrvatskoj se naplaćuje isključivo korištenje autocesta. No, na pojedinim sektorima autocesta kao što su obilaznica Zagreba i obilaznica Rijeke naplata nije uvedena. Korištenje brzih državnih cesta visoke razine uslužnosti i sigurnosti je besplatno, tako da korisnik od polazišta do odredišta može izabrati koju će cestu koristiti.
Uz to, ukinuta je naplata na objektima na državnim cestama mostu Krk i tunelu Sveti Ilija. Da se dosljedno primijeni režim vremenske naplate kao u Sloveniji ili Austriji, korisnik koji primjerice radi na Jankomiru i stanuje u Sesvetama, a svakodnevno osobnim vozilom koristi obilaznicu, morao bi imati vinjetu.
>Izgradnja hrvatskih autocesta odvijala se u sjeni velikih afera
Vlada ne planira uvesti ekonomičniji sustav naplate autocesta (putem vinjeta)!
Na pitanje je li u planu uvođenje sustava naplate cestarina putem vinjeta u doglednoj budućnosti, odgovorili su da sustav koji je već na snazi je u skladu s preporukama i smjernicama Europske unije. Pitali smo ih i zašto neće prijeći na ekonomičniji sustav, putem vinjeta, no u skladu s prethodnim odgovorima, kazali su kako je postojeći sustav ispravan. Iz čega proizlazi da Vlada evidentno ne pronalazi dovoljno valjan razlog za promjenom istoga, u korist građana.
”Slijedom gore navedenog, uz dugoročne ciljeve Europske unije, koji teže naplati cestarine za osobna vozila na temelju prijeđene udaljenosti, kao što je to slučaj danas u Hrvatskoj, odabrano rješenje je ispravno i sukladno preporukama i smjernicama Europske unije”, kazali su iz Ministarstva.
Naplata cestarina u EU usklađena je s Europskim zelenim planom
30. lipnja 2021. pregovarači Vijeća i Europskog parlamenta postigli su politički dogovor o revidiranim pravilima o naplati cestovnih naknada (direktiva o eurovinjeti). Cilj dogovora je rješavanje pitanja emisija stakleničkih plinova i drugih učinaka na okoliš, zagušenja i financiranja cestovne infrastrukture.
Zakonodavstvom EU-a utvrdila su se i pravila za naplatu cestarina teškim vozilima za upotrebu određene cestovne infrastrukture u državama članicama.
Vijeće je u studenome 2021. dalo zeleno svjetlo za reviziju tih pravila, koja se kolektivno nazivaju Direktiva o eurovinjeti. Revidirani zakonodavni akt usmjeren je na davanje prednosti zelenijem i učinkovitijem prometu. Akt uključuje novi sustav za pristupanje rješavanju pitanja emisija CO2, kako bi se smanjio ugljični otisak sektora u skladu s europskim zelenim planom i Pariškim sporazumom. Direktiva je stupila na snagu u ožujku 2022.
>Kako izgleda sustav naplate cestarine u drugim državama?
Cestarine na temelju udaljenosti i korisničke naknade na vremenskoj osnovi (vinjete)
Vinjete na vremenskoj osnovi za teška vozila u osnovnoj mreži TEN-T postupno će se ukinuti u roku od osam godina od stupanja direktive na snagu. Ako države članice primjenjuju zajednički sustav vinjeta, kao što je Sporazum o eurovinjeti, imat će na raspolaganju dodatne dvije godine za prilagodbu ili ukidanje tog sustava.
Ceste obuhvaćene tim postupnim ukidanjem glavne su rute na kojima se odvija većina međunarodnog provoza gospodarskih vozila. Države članice mogu nastaviti naplaćivati vinjete na drugim dijelovima svoje mreže.
Izuzeća od postupnog ukidanja vinjeta dopuštena su u propisno opravdanim slučajevima. Primjerice u slučaju niske gustoće naseljenosti ili ako se vinjeta naplaćuje na ograničenoj cestovnoj dionici, nakon što se o tome obavijesti Komisija.
Države članice zadržavaju slobodu naplaćivanja cestarina i korisničkih naknada
Međutim, kao osnovno načelo naplate cestovnih naknada, države članice zadržavaju slobodu naplaćivanja cestarina i korisničkih naknada za različite kategorije vozila neovisno jedne od drugih. Primjerice za teška vozila, teška teretna vozila, turističke i obične autobuse, laka vozila, laka gospodarska vozila, minibuseve i osobne automobile.
Na primjer, države članice mogu odlučiti da autobusi ne moraju ništa plaćati. Pravila o razmjernosti cijena vinjeta za osobne automobile uključivat će obvezu naplaćivanja dnevne vinjete za automobile ili povremene putnike u tranzitu.
Pristojba za vanjske troškove za teška vozila
Naplata teškim vozilima pristojbe za vanjske troškove za onečišćenje zraka postat će obvezna nakon što istekne četverogodišnje prijelazno razdoblje tijekom kojeg se naplaćuju cestarine. Međutim, državama članicama EU-a bit će dopušteno da ne naplaćuju tu pristojbu ako bi takvo naplaćivanje rezultiralo preusmjeravanjem prometa koje bi imalo neželjene negativne posljedice, i to nakon što o tome obavijeste Komisiju.
U svakom slučaju, države članice mogu naplaćivati pristojbu za vanjske troškove za emisije CO2. Dogovoreni tekst uključuje niz izuzeća koja se odnose na, primjerice, postojeće ugovore o koncesiji, osobe s invaliditetom i rijetko naseljena područja.
Naplata cestovnih naknada u EU-u nacionalni je izbor
Naplata cestovnih naknada u Europskoj uniji nacionalni je izbor, što znači da države članice same odlučuju hoće li je uvesti na svojem državnom području. Međutim, ako odluče naplaćivati naknade, one moraju poštovati određena zajednička pravila utvrđena direktivom o eurovinjeti.
Cilj je osigurati da uvođenje cestovnih naknada ne dovodi do diskriminacije međunarodnog prometa ili narušavanja tržišnog natjecanja među prijevoznicima. Komisija je u svibnju 2017. u sklopu prvog paketa za mobilnost predstavila prijedlog revidirane direktive o eurovinjeti.
>EU traži od država članica da uspostave veći broj cesta s naplatom cestarine
Europska unija vrši pritisak na neke zemlje koje nisu uvele sustav plaćanja po korištenju
Europska unija vrši pritisak na zemlje koje još uvijek nisu uvele sustav plaćanja po korištenju autocesta. Primjerice Španjolska je nedavno dobila opomenu iz Bruxellesa da je već u ožujku trebala uvesti naknade za velike kamione. Naravno, kako bi ih prisilili ili kaznili za nepokornost zabranili su im koristiti sredstva EU-a za održavanje cesta.
Razlog zašto je Španjolska odgodila s uvođenjem primjene navedenog sustava naplate cestarine je isključivo populističke prirode. Naime, lijeva Vlada Pedra Sáncheza odgodila je uvođenje navedenog sustava kako to ne bi utjecalo nepovoljno na njihov rezultat na posljednjim parlamentarnim izborima. Španjolski birači prilično su trijezni kad je u pitanju rast cijena, nametanje poreza, plaćanje kojekakvih naknada i slično. U skladu s tim znaju kazniti vladajuće na izborima, za razliku od većine hrvatskih birača.
Europska komisija istovremeno pokušava natjerati još sedam drugih zemalja na provedbu sustava plaćanja autocesta po korištenju, jer ni one ga još nisu uvele: Portugal, Italiju, Bugarsku, Luksemburg, Maltu, Poljsku i Grčku.
*Ovaj je članak plod istraživačkog novinarstva redakcije Narod.hr-a. Neovisno i profesionalno novinarstvo važno je za demokraciju u svakom društvu. Podržite rad portala Narod.hr putem DONACIJE.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
