Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila prijedlog rebalansa proračuna za 2014. kojim se prihodi državnog proračuna povećavaju za 3,98 milijardi kuna, na 117,1 milijardu kuna, dok se rashodi povećavaju za oko 100 milijuna kuna, na 130,7 milijardi kuna.
Tako se deficit državnog proračuna smanjuje za oko 4 milijarde kuna, na 13,58 milijardi kuna, ili 4,1 posto BDP-a.
Dodaju li se tom i deficiti izvanproračunskih korisnika i lokalne države, manjak proračuna opće države bio bi 4,5 posto BDP-a.
Projekcija gospodarskog rasta za ovu godinu korigirana je s 1,3 na 0,2 posto, a ministar financija Slavko Linić rekao je kako je ta projekcija usklađena i s očekivanjima Europske komisije.
U strukturi se vidi negativni utjecaj na kretanje BDP-a u ovoj godini od osobne i potrošnje države, dok se pozitivan doprinos očekuje od rasta izvoza. Ipak, okosnica projekcije gospodarskog rasta, rekao je Linić, je očekivani rast investicija za 3,5 posto.
Te se promjene, dodao je, očituju i na državni proračun, prvenstveno kroz niži očekivani prihod od PDV-a za 576 milijuna kuna, ili oko milijardu kuna nižih prihoda od doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje te za zapošljavanje, jer se u ovoj godini, uslijed nižeg gospodarskog rasta, očekuje i sporiji rast zapošljavanja.
To je i razlog zbog čega se prihodovna strana proračuna, umjesto za 5,8 milijardi kuna, koliki je učinak mjera predloženih rebalansom, povećava za oko 4 milijarde kuna.
Istodobno, na rashodovnoj su strani sve uštede, od približno 3,6 milijardi kuna, ‘pojeli’ povećani troškovi za sanaciju zdravstva od 3,2 milijarde kuna, potom za usklađenje mirovina, za 255 milijuna kuna, kao i za programe za zapošljavanje. Rebalansom je osigurano i 100 milijuna kuna za obaveze iz ranijih godina prema brodarima. Ti dodatni troškovi koji su trebali biti ‘ugrađeni’ u rebalans iznose ukupno oko 3,7 milijardi kuna, pa tako rebalansom rashodi rastu za oko 100 milijuna kuna.
Predloženim rebalansom rashodi se smanjuju kod gotovo svih proračunskih korisnika, primjerice kod Ministarstva poljoprivrede za 409,3 milijuna kuna, MORH-a za 241,8 milijuna kuna, resora gospodarstva za 220 milijuna kuna, pomorstva, prometa i infrastrukture za nešto više od 190 milijuna kuna, MUP-a 177,2 milijuna kuna, Ministarstva pravosuđa 159,2 milijuna kuna, poduzetništva i obrta za 97,6 milijuna kuna, znanosti, obrazovanja i sporta za 89,4 milijuna kuna, itd.
Za realizaciju rebalansa Vlada je Saboru predložila niz zakonskih izmjena i usvojila nekoliko uredbi i odluka.
Tako je u hitnu saborsku proceduru upućen prijedlog zakona kojim bi se za ovu godinu uskratila isplata postotnog uvećanja koeficijenata složenosti poslova, odnosno uvećanja plaća za 4, 8 i 10 postotnih bodova nakon ostvarenih 20, 30 i 35 godina radno staža, zaposlenima u državnim i javnim službama. Iz toga će biti izuzeti zaposleni u školstvu, kojima će se to pitanje regulirati posebnom uredbom.
Vlada je za 6 posto smanjila i visinu osnovice za obračuna plaće državnih dužnosnika te sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a primjenjivat će se na plaći za travanj. Osnovica za obračuna plaće državnih dužnosnika iznosit će 4.221,762 kuna bruto (sadašnja 4.491,236 kuna), a za plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika iznosit će, pak, 4.443,958 kuna bruto (sada 4.727,615 kuna).
Ukupne uštede na troškovima za zaposlene predviđene rebalansom iznose približno 340 milijuna kuna, dok je još 750 milijuna kuna planira uštedjeti na materijalnim troškovima, a oko 300 milijuna kuna na financijskih rashodima, s obzirom na činjenicu da se zbog nižeg deficita smanjuje i potreba za zaduživanjem države u ovoj godini, i to za oko 7 milijardi kuna.
Uštede na subvencijama iznose pak 700 milijuna kuna, a odnose se na 50 milijuna kuna niže subvencije u poljoprivredi, 136 milijuna kuna manje sredstava za HŽ, a 195 milijuna kuna za brodogradnju. Za 150 milijuna kuna smanjuju se izdaci za subvencioniranje sniženih kamata na kredite HBOR-a, a 140 milijuna kuna iznosi ušteda za ostale subvencije. Još oko 140 milijuna kuna štedi se u resoru poljoprivrede “po raznim politikama”, a u zdravstvenom se sektoru očekuju uštede od oko 720 milijuna kuna. Za dodatnih 360 milijuna kuna smanjuju se pak rashodi za razne projekte, rekao je Linić.
Najveća promjena na prihodovnoj strani je ‘prebacivanje’ sredstava za mirovine osiguranika s beneficiranim radnim stažom iz drugog u prvi mirovinski stup te povećanje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13 na 15 posto.
U ovoj godini država bi od kumulirane štednje u drugom mirovinskom stupu osiguranika s beneficiranim radnim stažom trebala povući oko 2,8 milijardi kuna, a dodatno će se u proračun ‘sliti’ i 400 milijuna kuna ovogodišnjih uplata doprinosa tih osiguranika te po 500-tinjak milijuna kuna u idućim godinama.
Povlačenje njihove kumuliranje štednje, istaknuo je predsjednik Vlade Zoran Milanović, Europska komisija će sigurno prikazati kao jednokratni prinos, dakle ne kao strukturnu promjenu. No, tom je promjenom za slijedeće godine osigurano 500-tinjak milijuna kuna trajnog izvora prihoda, a to jest strukturna promjena, rekao je Milanović.
Uvjeren je i da u 2015. godini idemo prema deficitu od 3 posto BDP-a. Ali, dodao je, vidjet će se što je politički moguće, jer rebalans je politička odluka i možda ju je trebalo donijeti prije 4 ili 5 mjeseci.
Izmjenama Zakona o igrama na sreću Vlada predlaže uvođenje nove stope poreza od 10 posto na sve dobitke do 30 tisuća kuna, od čega u ovoj godini očekuje dodatnih oko 300 milijuna kuna. I nadalje bi se pak po stopi od 15 posto oporezivali dobici iznad 30 tisuća kuna do 500 tisuća kuna, a s 20 posto dobici veći od 500 tisuća kuna.
Vladinom su uredbom povećane i trošarine za cigarete i duhan – specifična trošarina povećava se sa 197 kuna za tisuću cigareta na 210 kuna, a proporcionalna ostaje na 37 posto od maloprodajne cijene. Minimalna trošarina na cigarete povećava se za 30 kuna i iznosit će 597 kuna za tisuću komada cigareta. Povećavaju se i trošarine za sitno rezani duhan na 520 kuna (sa 450 kuna) za jedan kilogram, te na ostali duhan za pušenje na 450 kuna (do sada 380 kuna). U Vladi očekuju da će cijene cigareta rasti za oko 60 lipa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
