U raspravi o izmjenama Zakona o javno-privatnom partnerstvu i Zakona o osnivanju agencije za investicije saborska je oporba primijetila kako se ti zakoni mijenjaju uz obrazloženje “poticanja ulaganja”, bez da se pri tome iznose konkretne analize učinaka javno-privatnog partnerstva.
“Tražite potporu u Saboru radikalnim promjenama zakona uvjeravajući da su one nužne za poticanje ulaganja, a ni jednu činjenicu, podatak, analizu i rezultate niste dali”, rekao je laburist Dragutin Lesar.
“Kad bi netko napravio analizu učinaka, neki bi izgubili razum i zato nitko ne radi analizu osim jedne strane – kolika je dobit onih koji su u tome sudjelovali”, odgovorio je Marić.
“Spreman sam riskirati da izgubimo razum, ako dobijemo analize efekata javno-privatnog partnerstva, zbog budućih generacija”, kaže Lesar.
“Nisam unaprijed protiv javno-privatnog partnerstva, ali po hrvatskom modelu to je javno-privatna pljačka, a ne partnerstvo. Mi nismo još zrelo društvo za javno-privatno partnerstvo”, poručuje HDZ-ovac Marić.
Izmjenama Zakona o javno privatnom partnerstvu pojednostavljuje se model javno-privatnog partnerstva u slučaju projekata male vrijednosti, što konkretno znači da im je vrijednost manja od pet milijuna eura. Agencija za investicije i konkurentnost ovim se Zakonom određuje kao nadležno tijelo za njegovu provedbu.
Agencija za investicije i konkurentnost preuzeti će poslove i djelatnike kao i financijska sredstva i opremu Agencije za javno privatno partnerstvo. Navedeno preuzimanje pridonijet će učinkovitijem poslovanju kao i ukupnom smanjenju troškova.
“Time će se reducirati troškovi poslovanja, ali će se povećati ukupna efikasnost na tržištu pripreme i provedbe javnih i privatnih projekata općenito”, uvjeren je zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić.
Nezavisni zastupnik Slavko Linić podržava prijedlog spajanja agencija čime će se, kaže racionalizirati rashodi. “U toj racionalizaciji dobit će se veći broj stručnjaka koji bi mogli zajednički raditi i na projektu dizanja konkurentnosti privatnog sektora i investicija u privatnom sektoru, ali s druge strane i na projektima javno-privatnog partnerstva”, rekao je Linić.
“U obrazloženju predloženih zakona fale učinci”, kaže Linić.
Model javno-privatnog partnerstva u Europi je, tvrdi, imao niz efekata – od toga da su se riješila pitanja financija pa do efikasnosti privatnog sektora u odnosu na javni sektor.
“No što je problem da nemamo veću efikasnost u provođenju ovih zakona”, upitao je Linić.
Imamo, kaže, problem upravljanje imovinom. “Ne shvaćamo da imamo ogromno bogatstvo u imovini i da u biti moramo tražiti partnera da se tu imovinu jednostavno doinvestira”, upozorio je.
“Kako možemo podržavati nešto što ničim nije objašnjeno ni šta je loše, ni čime će bit bolje”, čudio se HDZ-ov Goran Marić.
Javno privatno partnerstvo HNS vidi kao šansu, a ne kao imperativ, da se neke projekte počne tako raditi da se kroz njih da dodatan zamah određenim sektorima koji su na koljenima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
