Premda je ova godina donijela optimizam u proizvodnji mlijeka, u prvih pet mjeseci naspram istog razdoblja 2013. porasla je 3,5 posto, na 228 milijuna kilograma, i dalje je minus velik jer je za prvih pet mjeseci 2012. iznosila 272 milijuna kilograma. U ovoj godini europski mljekarski sektor doživljava oporavak, proizvodnja se povećava, što za posljedicu ima pad otkupnih cijena.
Predsjednica udruge CroMilk Rašeljka Maras za Liderpress rekla je da smatra kako će se to odraziti i na Hrvatsku. Osim toga, rast će i uvoz gotovog mlijeka koji je već sad dostigao dramatične razmjere, jer je od ulaska Hrvatske u EU uvoz gotovog mlijeka povećan za gotovo četiri puta.
Podaci Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) otkrivaju da je broj farmi koje daju mlijeko u otkup između dva svibnja manji za 918, a u odnosu na svibanj 2012. za 3150 isporučitelja.
Da bi zaustavili eroziju u proizvodnji mlijeka, nužne su mjere koje su u okviru zajedničke poljoprivredne politike EU vezane uz novi model potpora do 2020., što je upravo u izradi, a program razvoja ruralnih područja treba fokusirati na mliječno-govedarski sektor kako bismo konačno okrupnili i povećali proizvodnju, kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić za poslovni.hr.
U godini rekordne proizvodnje mlijeka, bila je to 2009. imali smo 212.402 krave, lani je stado palo na 166.000 grla.
Budući da Europska komisija nije promijenila odluku kojom od travnja 2015. ukida mliječne kvote za članice, krajnji je trenutak da se provedu konkretne mjere potpore mljekarstvu. Lani su s domaćih farmi otkupljena 503 milijuna kilograma mlijeka, a uvoz mliječnih proizvoda iznosio je 335 milijuna kilograma. Te dvije brojke najbolje ilustriraju koliko je alarmantno stanje u sektoru.
Ministar poljoprivrede u siječnju ove godine u Plodovima zemlje na HRT-u rekao je kako ti negativni trendovi nisu vezani samo za Hrvatsku već i za cijelu Europsku uniju. Kao razloge tome naveo je – to što u Hrvatskoj godinama nije napravljena zemljišna reforma, naši stočari nemaju dovoljno zemljišta, cijena kapitala je visoka, poljoprivrednici su prezaduženi, a obrazovna i tehnološka proizvodnost je ispod prosjeka Europske unije.
Problem predstavlja i to što kooperantima kasne s plaćanjem velike tvrtke, kao primjerice Vindija. Kao razlog kašnjenju navode se problemi u kojima se Vindija našla zbog velikih trgovačkih lanaca, koji pak njoj ne plaćaju.
