Biznis ilegalnog priključivanja na cjevovode Ine i Plinacra kojima se nafta i plin iz nalazišta doprema u rafinerije i sabirne stanice postao je jako unosan posljednjih godina u srednjoj i sjevernoj Hrvatskoj. Radi se o zanemarivim iznosima za naše naftne i plinske kompanije, pa je sva zabrinutost ostala samo u lokalnim okvirima, navodi Slobodna Dalamacija.
Lokalne vlasti ne mogu ništa
Načelnik općine Velika Ludina pita se zašto državne službe koje su za to zadužene bolje ne prate krađu gazolina iz cjevovoda. Gazolin je benzin slabije kvalitete koji teče cjevovodima k rafinerijama gdje se priprema za tržište.
“Na “gazu”, kako je mi ovdje zovemo, mogu ići stariji automobili koji su već za otpis, a navodno se toči i u skutere ili mopede. Znači, tu govorimo o crnom tržištu, netko to prodaje i mislim da ne bi trebao biti, prije svega za policiju, problem utvrditi gdje se toči i tko se time bavi. No, ima tu posla i za porezne i carinske službenike. Lokalne vlasti nemoćne su jer su cjevovodi u vlasništvu kompanija, a komunalni redari ne mogu zalaziti na privatne posjede”, kaže on.
Ukupna šteta je velika, iako je pojedinačno gledajući zanemariva
MUP je od 2009. do danas pronašao dvadesetak ilegalnih priključaka na naftovode i plinovode, podnijevši pedesetak kaznenih prijava protiv poznatih i nepoznatih počinitelja. Njihova izvješća kažu da kada se počinitelj zatekne nakon obavljenog istakanja i pretragom pripadajućih ilegalnih skladišta, obično se nađe po nekoliko tisuća litara gazolina te se šteta za Inu procijeni na pet do sedam tisuća kuna.
Nedavno je u glasilu Hrvatske udruge naftnih inženjera (HUNIG) objavljen članak o ilegalnim priključcima na naftovode i plinovode, a ukupno je Ina na ovaj način posljednjih godina oštećena za nekih desetak milijuna kuna.
Problem nije samo materijalna šteta koja nastaje – tu je i opasnost od eksplozija do koje može doći zbog nestručnog rukovanja na cijevima, no, o tome lopovi najčešće ne brinu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
