Majda Uzelac iz Povjerenstva za odlučivanje o sukobu za narod.hr izjavila je danas da će Povjerenstvo ovoga tjedna odlučivati o slučaju Branka Šegona, smijenjenog pomoćnika ministra financija Slavka Linića, a u USKOK-u nisu željeli govoriti o tome je li bilo kriminalnih radnji u dodjeli HBOR-ovog kredita Šegonu.
“Ova faza postupka nije otvorena za javnost, ali Povjerenstvo ima uobičajenu praksu da jedan tjedan ima sjednice na kojima donosi mišljenje, a drugi tjedan ima sjednicu o sukobu interesa. Sjednica mišljenja se održala prošli put, tako da bi ovaj tjedan mogla biti sjednica u vezi predmeta sukoba interesa,“ navela je Uzelac.
Dodala je i da ne može odgovoriti što je i je li nešto nezakonito u slučaju dodjele kredita Šegonu zato što je predmet još u radu, a odluka će se donijeti na jednoj od sljedećih sjednica.
Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa još 23. siječnja pokrenulo je postupak kako bi se utvrdilo je li se Šegon u obnašanju dužnosti pomoćnika ministra financija našao u sukobu interesa zbog stupanja u poslovni odnos tvrtke Facta Vera, u kojoj ima više od 0,5 posto vlasničkog udjela, s HBOR-om na temelju ugovora o kreditu sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine od 30. kolovoza 2012.
Na upit o zakonitosti dodjeljivanja kredita od 31 milijun kuna Branku Šegonu, Iva Božović iz HBOR-a za narod. hr istaknula je da je “kredit društvu Facta Vera d.o.o. odobren u skladu s Općim uvjetima kreditnog poslovanja HBOR-a i radi se o javnom dokumentu koji je dostupan na HBOR-ovim mrežnim stranicama”.
HBOR je ranije priopćio kako je u vrijeme odobrenja kredita društvu Facta Vera d. o. o kamatna stopa po programu Turizam iznosila 3 posto, odnosno 1 posto za tržišno dokazane poduzetnike koji ulažu u otoke. U priopćenju je navedeno i kako je kredit Facta Veri bio najskuplji odobreni kredit za potrebe kreditiranja turizma u 2012. godini, tijekom koje je odobreno 77 kredita po programu Turizam u iznosu od 1.5 milijardi kuna, uz prosječnu kamatnu stopu od 2.7 posto.
U USKOK-u, koji je izuzeo dokumentaciju iz HBOR-a o spornom slučaju, nisu mogli ni potvrditi ni demantirati vodi li se kakva istraga o dodjeljivanju kredita Branku Šegonu i ima li nezakonitosti u tom slučaju, kako je rekao glasnogovornik Vuk Đuričić – “sukladno zakonskim odredbama.”
Mirela Holy (ORaH) smatra da se radilo o političkoj pogrešci za koju je platila opravdanu političku cijenu, a da se ovdje radi ipak o 31 milijunu kuna povlaštenog kredita za koji je upitno je li Šegon, da je bio običan građanin, imao pravo dobiti takav kredit. “Mislim da tu trebaju određene institucije sustava odraditi svoj posao”, dodala je.
Boro Grubišić (HDSSB) u saboru je izjavio da mu nije jasno zašto DORH odmah ne postupa u slučaju Šegon. “Pitam se i pitam Vas dopušta li se zapravo onome tko je osumnjičen skrivanje i uništavanje dokaza, utjecaj na svjedoke, ponavljanje djela itd.”, upitao je Grubišić.
Saborski zastupnik HDZ-a Gordan Jandroković smatra kako ministar financija Slavko Linić, zbog slučaja ‘Šegon’ mora otići jer je izgubio politički legitimitet .
Slučaj Šegon, kojeg je ministar Linić štitio sve ovo vrijeme, tek se počeo razmotavati i to je klupko koje će sasvim sigurno jako dugo trajati, uvjeren je Jandroković.
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras nakon Šegonove smjene ocijenio je kako je “slučaj Šegon” završio onako kako je jedino i mogao, te ustvrdio da u Vladi zbog toga nema sukoba.
“Ne možeš se baviti biznisom i biti političar, moraš se odlučiti, to je tako”, kaže Maras. On smatra da između političara i njegova privatnoga biznisa, ako ga ima, treba biti “dva metra armiranog betona”.
SDP-ov zastupnik Ivo Jelušić smatra kako je priča oko Linićevog pomoćnika Branka Šegona završena, a premijer Zoran Milanović je na Jabuka Tv-u kazao kako i dalje ne zna je li Šegon bio u sukobu interesa, jer se čeka odluku Povjerenstva, kao ni je li bilo elemenata kaznenog djela u Šegonovom slučaju.
Milanović je uvjeren da je Šegon stekao više od 60 milijuna tešku imovinu na legalan način: “Vjerujem da je Šegon sve stekao po zakonu”.
Policija je još 2010. dobila prijavu Partnerstva za društveni razvoj koje je tražilo da se ispita Šegonovo bogatstvo. Policijska uprava zagrebačka je u studenom 2011. godine izvijestila USKOK da su od nadležnog ureda Porezne uprave zatražili provođenje nadzora te da će nakon zaprimanja rezultata nadzora o istome obavijestiti USKOK. Nakon toga, USKOK je u tri navrata tijekom 2011., 2012. te krajem 2013. godine uputio požurnice Policijskoj upravi zagrebačkoj sa upitom jesu li zaprimili rezultate poreznog nadzora, kao i o poduzetim radnjama, te je USKOK izviješten da porezni nadzor do danas nije okončan.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
