Prava istina o gospodarskom oporavku Hrvatske: Nikad manje zaposlenih

Stopa nezaposlenosti (sezonski prilagođena) na području EU kreće se blago opadajućom krivuljom posljednje dvije godine. U srpnju je ostvarena stopa od 9,5 %, što predstavlja najnižu razinu nezaposlenosti od početka 2011. godine kojom, međutim, još nije dostignuta razina iz pretkrizne 2008. godine (viša je za 2,7 postotnih bodova). “U apsolutnom izrazu, na području EU trenutno je nezaposlen 23,1 milijun ljudi, odnosno 6,8 milijuna više nego 2008. godine”, istaknuli su iz Hrvatske gospodarske komore

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska je spadala među članice s najnepovoljnijom stopom nezaposlenosti i 2008. godine, kako spada i trenutno. Naime, početkom 2008. godine Hrvatska je imala stopu nezaposlenosti od 9,6 %, što je u usporedbi s tadašnjim članicama EU bila najviša stopa nakon one zabilježene u Slovačkoj (10,4 %).

“Posljednjih kriznih godina, nakon što su se Španjolska i Grčka izdigle znatno iznad EU prosjeka i razine nezaposlenosti u svim ostalim članicama, Hrvatska je pripadala s njima u „top tri“ članice s najvišom stopom nezaposlenosti. Posljednja tri mjeseca između Hrvatske s jedne te Španjolske i Grčke s druge strane, ubacio se Cipar u kojem je trenutno stopa nezaposlenosti od 16,3 % nešto viša nego ona u Hrvatskoj (15,1 %)”, napomenuli su iz HGK.

Budući da je u Hrvatskoj stopa nezaposlenosti rasla brže od prosjeka EU, tako se i udaljavala od njega: 2008. je godine bila 2,8 postotnih bodova, a trenutno je 5,6 postotnih bodova viša od prosjeka EU.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj, prema ovim podacima, pada posljednje dvije godine, pozicija Hrvatske u odnosu na ostale članice i prosječno stanje nezaposlenosti na području EU ostaju vrlo nezadovoljavajući.

„Stopa nezaposlenosti na razini EU iznosila je u srpnju 9,5% što je najniža razina nezaposlenosti unatrag četiri godine, iako je ta stopa još uvijek viša za 2,7 postotnih bodova u odnosu na 2008. godinu. Unatoč povoljnom trendu smanjenja stope nezaposlenosti koji traje od početka ove godine, Hrvatska se sa stopom nezaposlenosti od 15,1% u srpnju i nadalje nalazi među članicama EU s najnepovoljnijom stopom te se udaljava i od prosjeka EU. U odnosu na Hrvatsku, jedino Cipar, Španjolska i Grčka imaju višu stopu nezaposlenosti u srpnju“, zaključio je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

Eurostat: Pad stope nezaposlenosti u Hrvatskoj, ali je i dalje među zemljama s najvišom nezaposlenošću među mladima

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska se u srpnju ponovo svrstala među zemlje Europske unije s najizrazitijim padom stope nezaposlenosti na godišnjoj razini, no i dalje je u skupini zemalja s najvišom nezaposlenošću među mladima, pokazalo je u utorak izvješće Eurostata.

U srpnju je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti, izračunata prema metodologiji Međunarodne organizacije za rad (ILO), kliznula u Hrvatskoj na 15,1 posto, s 15,4 posto koliko je prema revidiranim podacima Eurostata iznosila u lipnju. Time se smanjila peti mjesec zaredom, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda.

Bez posla je u Hrvatskoj u srpnju prema raspoloživim, sezonski prilagođenim podacima Eurostata bilo 288 tisuća građana, čime je njihov broj smanjen za pet tisuća prema mjesecu ranije. Na godišnjoj je razini smanjen za 33 tisuće.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Grčka je u aktualnom izvješću Eurostata ponovo zauzela poziciju zemlje s najvišom stopom nezaposlenosti, od 25 posto u svibnju. Slijedi Španjolska s 22,2 posto. Najnižu nezaposlenost imale su pak Njemačka, od 4,7 posto, te Češka i Malta, od po 5,1 posto.

Na razini Europske unije stopa nezaposlenosti izračunata ILO-ovom metodologijom u srpnju je iznosila 9,5 posto, što je njezina najniža razina od lipnja 2011. godine. U prethodnom mjesecu iznosila je 9,6 posto a u prošlogodišnjem srpnju 10,2 posto.

Stopa nezaposlenosti u eurozoni također se smanjila u srpnju, na 10,9 posto, najnižu razinu od veljače 2012. godine. U lipnju iznosila je 11,1 posto a u prošlogodišnjem srpnju 11,6 posto.

Bez posla je u 28 zemalja EU-a prema procjenama Eurostata u srpnju bilo 23,067 milijuna građana, od čega njih 17,532 milijuna u eurozoni. Time je njihov broj u odnosu na prethodni mjesec smanjen u EU za 232 tisuće, a u eurozoni za 213 tisuća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U odnosu na prošlogodišnji srpanj broj nezaposlenih u EU28 manji je za 1,648 milijuna, te za 1,116 milijuna u eurozoni, utvrdio je Eurostat.

Nezaposlenost mladih u Hrvatskoj i dalje među najvišima u EU

Hrvatska se ujedno sa stopom nezaposlenosti među mladima od 43,1 posto u drugom ovogodišnjem tromjesečju zadržala u skupini zemalja EU s najvišim stopama nezaposlenosti u toj dobnoj skupini. Predvodi je Grčka, gdje je ona iznosila 51,8 posto u svibnju 2015., a slijedi Španjolska sa 48,6 posto. Izdvaja se i Italija sa stopom nezaposlenosti mladih od 40,5 posto.

Najniže su stope nezaposlenosti među mladima u srpnju zabilježile Njemačka, sedam posto, Malta, 8,7 posto, te Estonija, 9,5 posto u lipnju.

U EU u cjelini stopa nezaposlenosti među mladima iznosila je u srpnju 20,4 posto, u usporedbi s 20,6 posto u prethodnom mjesecu i 22 posto u istom razdoblju godine ranije. U eurozoni je nezaposlenost mladih također smanjena, na 21,9 posto, s 22,3 posto u lipnju i 23,8 posto u prošlogodišnjem srpnju, pokazalo je Eurostatovo izvješće.

Bez posla je u srpnju u 28-članom EU bilo 4,634 milijuna mladih, od čega 3,093 milijuna u eurozoni. Time je njihov broj smanjen na godišnjoj razini za 465 tisuća u EU, te za 336 tisuća u eurozoni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.