Hrvatska i Mađarska u nazočnosti povjerenika Europske komisije za klimatsku i energetsku politiku Miguela Ariasa Canetea potpisali su prošlog ponedjeljka na marginama sastanka ministara energetike zemalja članica EU-a sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava u iznosu od 101,4 milijuna eura za izgradnju terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku.
Bruxelles: Potpisan sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava za LNG Krk
No, nisu svi za ovaj projekt. Dana 28. studenog završila je javna rasprava o studiji utjecaja na okoliš za plutajući LNG-terminal na otoku Krku.
Tijekom javne rasprave, župnijska skupština Primorsko-goranske županije jednoglasno se izjasnila protiv LNG terminala. Poručili su da zahvat plutajućeg LNG terminala u Omišlju na otoku Krku, kako je prikazan u Studiji o utjecaju na okoliš, nije prihvatljiv te da županija podupire nastavak projekta kopnenoga LNG terminala za koje je već doneseno rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš i izdana lokacijska dozvola.
Prema usvojenim zaključcima, projekt koji je prikazan u “Studiji o utjecaju na okoliš“ nije prihvatljiv za županiju jer ima negativne utjecaje na krajobraz, more i korištenje prostora te ne donosi koristi lokalnoj i regionalnoj zajednici.
Primorsko-goranska skupština jednoglasno protiv plutajućeg LNG terminala
Što je zapravo LNG terminal i koje su prednosti, a koji nedostaci njegove izgradnje u Hrvatskoj, pročitajte u nastavku.
Što je LNG-terminal?
LNG-terminal (eng. Liquified Natural Gas) je pogon za proizvodnju, pohranu i distribuciju ukapljenog zemnog plina.
Zemni plin se hladi na temperaturi ispod -161,5°C, ispod njegovog vrelišta, kada prijelazi u tekućinu, pa ga se transportira brodovljem – metanizerima (brodovima-hladnjačama) do prijamnih LNG-terminala, gdje ga se pohranjuje te ponovno pretvara u plinovito stanje.
Ukapljeni zemni plin se koristi radi transporta na veće udaljenosti, najčešće preko oceana i mora, gdje nije praktično graditi plinovode. Najveća mana LNG terminala je njihova visoka cijena i zbog toga ga slabije razvijene države izbjegavaju.
Zašto Hrvatska ne koristi svoje preduvjete za energetsku neovisnost i odličnu budućnost?
Dva su osnovna tipa LNG Terminala: terminali za ukapljivanje koji služe za izvoz i terminali za transformaciju iz kapljevitog u plinovito stanje koji služe za pohranu i distribuciju plina potrošačima. FSRU(eng. Floating Storage and Regasification Unit) je vrsta LNG terminala, tzv. plutajući terminal, koji se sastoji od posebnog broda usidrenog kraj luke u kojem se prirodni plin ukapljuje i ponovno pretvara u plinovito stanje. Danas takve terminale možemo naći u Brazilu, UAE, Italiji, Indoneziji, dok se u Kini i Litvi još izgrađuju.
LNG-terminal u Hrvatskoj na Krku
Adria LNG je međunarodni energetski konzorcij koji je okupljen 2006. godine s ciljem izgradnje LNG Terminala u Omišlju na otoku Krku. Projekt je prvi put razmotren 1995. kada su razrađena prva istraživanja. Studija izvedivosti projekta je dovršena 2008., a lokacijska dozvola je iznesena 2010. nakon što je provedena procjena utjecaja na okoliš. U pitanju je terminal za pohranu i transformaciju plina u plinovito stanje te daljnju distribuciju.
Terminal bi Hrvatsku opskrbljivao dodatnim izvorima prirodnog plina koji trenutno pokriva 48% zemljine potrebe za energijom. Terminal bi također distribuirao plin okolnim tržištima koja uključuju Italiju, Austriju, Sloveniju i Mađarsku pošto su Hrvatske potrebe za plinom znatno manje od predviđenog kapaciteta terminala. U ovu svrhu, novi plinovod je izgrađen između Hrvatske i Mađarske.
Ubrzavanje pripreme za LNG terminal na Krku
LNG-terminal Krk dobio je potporu iz Europske komisije, ima političku potporu SAD-a te je među krovnim projektima inicijative Tri mora. Međutim, postojanje LNG terminala Krk ne znači da smo postigli konačni cilj, već samo da se Hrvatska uspjela smjestiti na energetsku kartu Europe.
Gradnja terminala predstavlja i političko pitanje, u ovom slučaju odnosa s SAD-om, koji u Europu želi izvoziti svoj plin i time smanjiti ruski utjecaj.
LNG terminal Krk čini Hrvatsku energetskim središtem – želi li Kopar i Slovenija uzeti dio kolača?
Vlada Tihomira Oreškovića i pronalazak investitora
Projektu LNG-a na Krku posebno se ozbiljno pristupilo u vrijeme vlade Tihomira Oreškovića, kada je Tvrtka LNG Hrvatska odabrala tri investitora za gradnju kopnenog terminala kapaciteta od četiri do šest milijardi kubika plina godišnje s kojima će se razgovaralo i o gradnji malog plutajućeg terminala- pisao je Novi list u svibnju 2017.
No, u prosincu 2017. Poslovni dnevnik pisao je kako je ruski Gasfin došao u posjed zemljišta u Omišlju na kojem je planiran LNG terminal, što bi značilo da može izvršiti utjecaj na planove o gradnji terminala koji nije u ruskom interesu.
HNS-ov Mladen Antunović na čelu LNG Hrvatska od 2013.-2016.
Dolaskom Plenkovićeve vlade dolazi do smjene HNS-ovog Mladena Antunovića, koji je do tada djelovao kao predsjednik LNG Hrvatska. Podsjetimo, Mladen Antunovića na to je mjesto postavio tadašnji ministar Ivan Vrdoljak, nakon što ga je zbog loših rezultata smjenio s mjesta šefa Plinacra, pisao je Seebiz.
Direktor LNG terminala Antunović: Projekt je u visokoj fazi zrelosti
Novi predsjednik postao je Goran Frančić, koji je posljednje četiri godine proveo je kao direktor tvrtke METCroatia Energy Trade, iza koje stoje mađarski MOL.
Odobrena sredstva
U veljači 2017. iz fondova Europske unije Hrvatskoj su odobrena 102 milijuna eura za gradnju LNG-terminala na Krku. Tadašnji ministar energetike i okoliša, Slaven Dobrović tom prilikom je izrazio veliko zadovoljstvo poručivši:
“Ovo je jedan od najvažnijih energetskih projekata ne samo na nacionalnoj, nego i na regionalnoj i europskoj razini, a to dokazuje i današnja odluka o sufinanciranju. Ovaj projekt definitivno će podignuti hrvatsko gospodarstvo i hrvatsku industriju koja će imati priliku razviti nove usluge, nova znanja i nove tehnologije u području LNG-a”, naveo je njegove riječi Večernji list.
U kolovozu 2017. predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, prilikom službenog posjeta Australiji, upoznala je australskog premijera s više od 150 projekata spremnih za investitore, uključujući i teminal za ukapljeni plin (LNG) na otoku Krku, imajući u vidu rastući australski udio u svjetskom izvozu LNG-a, pisao je Nacional.
Dr. sc. Slaven Dobrović: Započeta poboljšanja gospodarenja otpadom u Hrvatskoj ponovno su zastala
No, usprkos odobrenim sredstvima EU, u zadnje vrijeme u medijima su se sve češće pojavljivale pretpostavke o mogućnosti odustajanja od tog projekta.
Ugovor Gazproma i PPD-a vrijedan kao pola duga Agrokora – odustaje li se od LNG terminala na Krku?
Tekst se nastavlja ispod oglasa