Dr. sc. Slaven Dobrović: Započeta poboljšanja gospodarenja otpadom u Hrvatskoj ponovno su zastala

Foto: fah

Aktualno pitanje gradnje centra za gospodarenje otpadom na Babinoj Gori u Karlovačkoj županiji izazvala je negativne reakcije u kojima se upozorava na njegovu štetnost za okoliš. O tom projektu negativno se izrazio i donedavni ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović.

Dobrović: Gradnja centra za gospodarenje otpadom na Babinoj gori protivna je suvremenim tehnologijama zbrinjavanja otpada

Tim povodom upriličili smo razgovor s dr. sc. Dobrovićem. Osim ovog pitanja, dr. sc. Dobrović je za Narod.hr govorio i općenito o temi pravilnog gospodarenja otpadom te situaciji u Hrvatskoj u tom pogledu, a postavili smo mu pitanja i o aktualnim temama projekta termoelektrane Peruća te golf-terena na Srđu.

Ministarsku funkciju dr. sc. Slaven Dobrović obnašao je u vladi Tihomira Oreškovića te u početnom sastavu vlade Andreja Plenkovića, prije raskida suradnje HDZ-a i Mosta te uspostave koalicije HDZ-HNS.
Između ostalog, u razgovoru se osvrnuo i na način kako trenutna Vlada provodi započete procese poboljšanja gospodarenja otpadom.

„Danas bi se otpad trebao pretvarati u resurs“

Narod.hr: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je siječnju ove godine, u vrijeme dok ste Vi bili na njegovu čelu, donijelo Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2017.-2020. godine.
Možete li nas ukratko općenito uvesti u temu gospodarenja otpadom? Što podrazumijeva dobro gospodarenje otpadom i zašto je ta tema važna za današnje društvo?

Dr. sc. Slaven Dobrović: Gospodarenje otpadom je danas iznimno važno područje jer sadrži ogromne potencijale za podizanje stupnja održivosti naših društava. To u stvari znači promjenu iz jednosmjerno organiziranih društava (uzmi – iskoristi – baci) u cirkularno ili kružno društvo koje iskorištene tvari i predmete ne odbacuje stvarajući smeće nego ih vraća u neku vrst ponovne uporabe.

To je postala nužnost jer čovjek danas neracionalno i preko mjere konzumira resurse te je degradacija okoliša sveprisutna. Upravo zato nova EU politika prema okolišu snažno naglašava sektor otpada kao vrlo potentno područje djelovanja. Stoga u Programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. možemo pronaći o pretvaranju otpada u resurs, a kao glavne alate spominju se mjere sprječavanja nastajanja otpada, ponovnu uporabu i recikliranje te postupno ukidanje štetnih praksi poput odlaganja.

„Treba osiguravati recikliranje, a ne uništvanje materijala spaljivanjem“

Narod.hr: Plan gospodarenja otpadom na području Hrvatske predviđa izgradnju 13 centara za gospodarenje otpadom. Upravo izgradnja onoga na Babinoj gori u Karlovačkoj županiji izazvala je Vašu nedavnu negativnu reakciju, kada ste poručili kako je taj projekt „protivan suvremenim tehnologijama zbrinjavanja otpada“. Zbog čega je točno ta izgradnja sporna i po čemu se razilazi s predviđenim planom?

Dr. sc. Slaven Dobrović: Da, protivim se svakom prevelikom centru za gospodarenje otpadom (CGO), pa tako i Babinoj gori, i rekao sam da je to protivno suvremenom konceptu gospodarenja otpadom. Nije stvar u tehnologiji, nego u konceptu. Ne smijemo stvarati smeće ili pomiješane ostatke tvari jer time se potencijalna vrijednost gotovo sveg otpada trajno i nepovratno uništava. Nijedna tehnologija to ne može spasiti, ili ako je koncept kriv, ne pomaže nam niti najbolja tehnologija pa najvrjednije sirovine poput papira i plastike, u CGO-u mogu završiti samo kao gorivo iz otpada.

Svaki CGO namijenjem je obradi pomiješanog otpada ili u stvari smeća i u toj obradi NE osigurava se recikliranje (osim eventualno za staklo i metale što po udjelu ne prelazi par postotaka) nego se inertizira biorazgradivi dio i proizvodi gorivo iz otpada. Spaljivanje goriva iz otpada pa čak i kad se koristi dio oslobođene energije (u vidu električne i zimi toplinske) nije dovoljno dobro za današnje doba. Spaljivanjem se materija uništava a mi trebamo sirovine koje šaljemo koristiti pri proizvodnji istih ili sličnih proizvoda. To je kružna ekonomija koja može spasiti svijet od dalje devastacije okoliša.

Sam CGO Babina gora je sporan jer gradska i županijska administracija i dalje zanemaruju izgradnju odvojenog sustava prikupljanja s obveznom sortirnicom, prešom i privremenim skladištem. Ista slika po mnogim krajevima Hrvatske. Centri se žele zadržati velikima, po kapacitetima što bližim onima od prije deset godina kada se računalo gotovo 90% otpada voziti u njih. Imati isti takav pristup danas kada imamo zakonsku obvezu za dvije godine dohvatiti 50% odvojenog prikupljanja je neodgovorno i gotovo vandalski.

Narod.hr: Koje bi sve posljedice za okoliš donijela ova izgradnja centra na Babinoj gori?

Dr. sc. Slaven Dobrović: Njegova izgradnja bez da se prethodno uspostavi cjeloviti sustav odvojenog prikupljanja s obveznim reciklažnim centrom koji sadrži sortirnicu, prešu i privremeno skladište za spašene sirovine značila bi trajno izgubiti šansu da se sustav gospodarenja otpadom transformira u željenom pravcu – sa odlagališta u razne oblike ponovne uporabe otpadnih sirovina.

Osim toga, zanemarivanje odvojenog prikupljanja i u segmentu reciklažnih dvorišta, što je također slučaj, dovodi do brojnih problema prilikom obrade tog pomiješanog otpada ili smeća u centru. Naime, problematični i opasni kućni otpad se u centru ne može odvojiti. Dapače, najčešće se mljevenjem problem još pogoršava, tako da nije za očekivati da će emisije štetnih i opasnih tvari iz takvog pogona biti zanemarive.

Ako propustimo otpadnu elektroniku, razne tekućine, neispravne fluo cijevi i baterije odvojiti u reciklažnom dvorištu, njihov dolazak u centar, zajedno s ostalim otpadom u formi smeća stvara brojne štete i emisije koje se uglavnom izbjeći ne mogu.

Jedino rješenje jest cjeloviti i dobro organizirani sustav odvojenog prikupljanja koji se u Karlovcu kao i u mnogim drugim gradovima i općinama uporno i sustavno zanemaruje, na štetu i građana i prirode.

“Ritam poboljšanja gospodarenja otpadom ponovno je zastao”

Narod.hr: Općenito, smatrate li da se zacrtani Plan trenutno provodi zadovoljavajuće?

Dr. sc. Slaven Dobrović: Ne, ritam financiranja pa potom i uspostave ovih, godinama zanemarivanih dijelova sustava gospodarenja otpadom, koje sam nastojao ubrzati, opet je zastao. Sve izgleda kako je HDZ nastavio politiku koju je započeo prije 10 i više godina, a što nekoliko godina SDP-u u međuvremenu nije uopće smetalo.

Tome su dva uzroka – s jedne strane neznanje i nerazumijevanje koncepta kružnog gospodarstva, naprosto nemaju ljude koji to mogu s uvjerenjem gurati i s druge strane želja da se govori o mega povlačenju novaca od strane EU pa padaju u zamku guranja i dalje loših a štetnih projekata. Puna su im usta recikliranja a u stvarnosti ne poduzimaju ni osnovne korake da podupru razvoj sustava.

Neshvatljivo je na primjer, s obzirom na sve okolnosti, što se čeka sa raspisivanjem javnog poziva za financiranje sortirnica i kompostišta, a koji smo pripremali za objavu sredinom ove godine.

Narod.hr: Prema odredbama EU, države koje se ne pridržavaju propisa o zbrinjavanju otpadu, dužne su na plaćanje novčanih kazni. Koje sve odredbe propisuje EU i pridržava li ih se Hrvatska? Jesmo li morali plaćati kazne i koliko su one dosada iznosile? Tko u Hrvatskoj snosi najveću odgovornost za neprovođenje tih odredbi?

Dr. sc. Slaven Dobrović: Potpisivanjem pristupnog ugovora s EU, Republika Hrvatska se obvezala postupno smanjivati udio biorazgradivog udjela u otpadu koji odlaže, kao i količine koje se odlažu na neusklađena odlagališta. U oba parametra ne ispunjavamo obveze, a pred nas dolaze nove 2020. do kada trebamo postići barem 50% odvojenog prikupljanja reciklabilnih tvari.

Do sada nismo morali plaćati a hoćemo li plaćati ovisi o tome kako žustro će se krenuti s aktivnostima na ispunjenju ciljeva. Jedinice lokalne samuprave su odgovorne za organizaciju gospodarenja otpadom na svom području te je na njima velika odgovornost.

Međutim, država je ta koja definira nacionalnu strategiju i plan gospodarenja otpadom, isto tako određuje projekte koje će financirati nacionalnim i EU sredstvima pa je jasno da su državne administracije najodgovornije za ovakvo loše stanje u Hrvatskoj. Posebno od 2005. godine kada je donesena Strategija, ali i kasnije kada se nisu dozvoljavala financiranja sortirnica i kompostišta mada je moralo biti jasno da se bez takve vrste infrastrukture neće moći naprijed.

Zato i imamo čestu situaciju da pojedini gradovi i općine odvojeno prikupe plastiku i papir te potom nemaju kamo s tim materijalom. Bez sortiranja i prešanja, takav materijal jako je teško plasirati na tržište.

„Rijetke su lokalne zajednice koja na dobar način zbrinjavaju otpad“

Narod.hr: Istovremeno s centrima, odgovornost za zbrinjavanje otpada snose lokalne zajednice – gradovi i općine. Provode li one zadovoljavajuće zbrinjavanje otpada? Kolika je njihova uloga u provođenju predviđenog Plana?

Dr. sc. Slaven Dobrović: Gradovi i općine su dužni organizirati gospodarenje otpadom i to oni čine na više ili manje uspješan način. Postoji sve veće razumijevanje u kojem smjeru treba ići, pa je za očekivati da sredine kao otok Krk, gradovi Čakovec i Prelog neće biti usamljeni te da će mnogi krenuti njihovim stopama uspostave odvojenog prikupljanja.

Županije su novi igrači u sektoru, jer su se uključili kao osnivači tvrtki koje će upravljati centrima za gospodarenje otpadom (CGO) a koji su u stvari centri za prihvat ostatnog miješanog otpada za koje nam je svima u interesu da ih bude što manje i da su što manjeg kapaciteta.

No, neke županije su to shvatile kao neki svoj strategijski projekt kao da se radi o nekom poduzetničkom inkubatoru ili sudbonosnoj infrastrukturi poput Pelješkog mosta. Čak su dva takva centra uspjeli proglasiti projektima od strateške važnosti za RH. To je upravo suprotno pravom strateškom interesu RH – odvojenom prikupljanju, koje spašava sirovine i stvara zelena radna mjesta. Pojedine županije odnosno župani tako gorljivo brane te centre da je nejasno čime su to tako motivirani kada vidimo da stručnih argumenata u stvari nema.

TE Peruća: „Preskakanje koraka kod pripreme ovakvih projekata nije odlika zemalja koje suvereno vode svoju energetsku politiku“

Narod.hr: Za kraj, možete li nam odgovoriti na pitanja vezana uz neke druge sporne projekte u Hrvatskoj. Prvi je projekt izgradnje TE Peruća, koji je nastao još u vijeme Vlade Zorana Milanovića, a o čijoj štetnosti se neprestano govori. Koji Vaš komentar na taj projekt i jeste li kao ministar poduzimali neke korake po tom pitanju?

Dr. sc. Slaven Dobrović: Što se projekta Vis Viva tiče, radi se o projektu koji uključuje više objekata, najznačajniji su spomenuta termoelektrana na plin Peruća, a uz nju i obližnja reverzibilna hidroelektrana Vrdovo. Smatram da nije sporno da privatni investitor ima poslovnu ideju i da radi na njenoj realizaciji.

Sporno je to da se radi o vrlo značajnim energetskim infrastrukturnim objektima koji bi zbog svoje važnosti morali prethodno biti definirani u Energetskoj strategiji države. Ovdje se svakako moraju u obzir uzeti ciljevi niskougljičnog razvoja na koje smo se kao članica EU obvezali pa bi trebalo biti jasno da vrsta energenta u jednoj tako velikoj termoelektrani ima velike reperkusije na bilancu stakleničkih plinova. Pored toga, pitanje uravnoteženja energetskog sustava u uvjetima sve većih udjela obnovljivih izvora energije postaje od primarnog značenja za svaku državu. Stoga, bilo koja reverzibilna hidroelektrana kao značajni alat uravnoteženja jest od primarnog strateškog značenja za državu.

Prema tome, pravilan redosljed bi trebao biti – definicija objekata, njihovo strateško pozicioniranje, a tek onda izbor modela realizacije. Preskakanje koraka ovoga tipa sasvim sigurno nije karakteristika zemalja koje suvereno vode svoju energetsku politiku. I naravno, nitko nije rekao da prepuštanje tržištu za neke objekte ne bi mogao biti slučaj, dapače, ali samo uz prethodno dobro definirane uvjete iz kojih mora biti jasno da nacionalni interesi ni po čemu nisu ugroženi.

Narod.hr: Drugo je pitanje spornih golf-terena na Srđu, čiji investitori trenutno traže odštetu od Hrvatske zbog, kako tvrde, blokiranja ovog projekta. Vi ste kao ministar imali primjedbe na ovaj projekt. O čemu se točno radi?

Dr. sc. Slaven Dobrović: Kad govorimo o projektu golf na Srđu treba odmah istaknuti kako se procedura mora poštovati, ne postoji uređena zemlja u svijetu koja ne regulira zahvate u okolišu.

U konkretnom slučaju, inzistirao sam na poštovanju pravila postupanja, poznato vam je kako projekt nije započeo u mojem mandatu niti je Studija o utjecaju na okoliš izrađena tada, već se repovi vuku od ranije, desetak godina unazad. Upravni sud u Splitu svojim pravorijekom je srušio Studiju utjecaja na okoliš te je bilo potrebno ponoviti postupak i uskladiti Studiju sa zahtjevima koje je postavio sud u svojoj presudi, dakle to je naložio Sud, a ne netko iz Ministarstva. Napominjem da je isti sud donio odluku kojom je poništena i lokacijska dozvola za projekt.

Stručne službe su s naše strane cijelo vrijeme bile u komunikaciji sa investitorima, a za usklađenje dokumentacije potrebno je vrijeme, to je naprosto tako. Investitori su sa svime bili upoznati, blokiranja projekta nije bilo, arbitražni postupak je legitimno pravo investitora, svatko ima svoje viđenje stvari i često puta je teško pomiriti interese investitora i građana koji se protive zahvatima u okolišu, stoga je bitno da se svi prijepori razjasne na transparentan način.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.