Zašto Hrvatska ne koristi svoje preduvjete za energetsku neovisnost i odličnu budućnost?

Foto: Thinkstock

Polazeći od činjenice da su primarni energenti, odnosno energetika u cjelini, okosnica razvoja gospodarstva svake zemlje, nužno je poduzeti sve mjere za intenzivnije istraživanje i proizvodnju energenata posebice nafte i prirodnog plina iz vlastitih izvora. Tim prije kada se zna da Hrvatska raspolaže s neistraženim potencijalnim zalihama ugljikovodika, kako na kopnu, tako i u podmorju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zabrinjavajuće je sadašnje stanje niskih cijene nafte i nerealnih zahtjeva za zamjenom fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije, koje može prouzročiti dugoročnu energetsku krizu, kako globalno tako i u RH. Dovoljno je upozorenje da je trenutno u Hrvatskoj potrošnja primarne energije dvostruko veća nego proizvodnja. Proizvodi se 4,7 milijuna, a troši 9,4 milijuna prostornih metara ekvivalentne nafte. Nastavi li se tako, Hrvatska će za nekoliko godina biti potpuno ovisna o uvozu primarne energije, ustvrdio je akademik Mirko Zelić na okruglom stolu pod nazivom „KAKO OSIGURATI NOVE ZALIHE UGLJIKOVODIKA U FUNKCIJI DUGOROČNOG STABILNOG ENERGETSKOG RAZVOJA RH“.

Da bi mogla biti dobra energetska budućnost Hrvatske vidljivo je iz procijenjenih rezervi nafte i plina koje na prostoru Panonskog bazena, podmorja Jadrana i Dinarida iznose 975 x 106 prostornih metara ekvivalentne nafte, kako je to iznio u uvodnom izlaganju akademik Mirko Zelić. Ako bi se daljnjim intenzivnijim istraživanjem potvrdile te količine, tada bi bilo pridobivo oko 180 x 106 kubika nafte i blizu 70 x 109 m3 prirodnog plina. Te količine, uz dokazane pridobive rezerve nafte od oko 10 x 106 m3 , odnosno prirodnog plina od oko 21 x 109 m3 razlog su za dobru dugoročnu energetsku budućnost Republike Hrvatske, ukoliko se poduzmu sve mjere za intenzivnije i učinkovitije istraživanje.

Neusklađena, zamršena i nejasna zakonska regulativa

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prvo od tri stručna predavanja održala je Barbara Dorić, koja je rekla da je bivša Vlada izmijenila zakonske odredbe koje se odnose na istraživanje i proizvodnju ugljikovodika te ih uskladila s europskom regulativom i svjetskom praksom. To je rezultiralo raspisivanjem natječaja za dodjelu koncesija na šest istražnih blokova u Panonu. Uskoro se očekuje raspisivanje natječaja za još 10 koncesija na kopnu.

Drugo stručno predavanje naziva „ Zakonska regulativa vezana za istraživanje i proizvodnju ugljikovodika“ održao je Željko Tremac te upozorio na međusobno neusklađenu, zamršenu i nejasnu zakonsku regulativu s kojima se danas susreće INA, a sutra i druge kompanije koje će istraživati, odnosno proizvoditi ugljikovodike na dodijeljenim koncesijama. Kao kritične točke iznio je procjenu utjecaja na okoliš, ishođenje lokacijske dozvole i rješavanje imovinsko- pravnih odnosa. Sve su to postupci koju su dugotrajni i skupi, a često postoji i nesklad između zakona i podzakona te njihove primjene. Stoga se založio za bitnije pojednostavljenje procedura, formiranje ustaljene prakse u provođenju zakonskih i podzakonskih odredbi te za izmjenu postojeće brojne zakonske regulative, odnosno njegovi međusobnu usklađenost.

Treće stručno predavanje pod nazivom „Novi opskrbni pravci prirodnog plina“ održali su Stevo Kolundžić. Kada je riječ o diverzifikaciji opskrbe prirodnim plinom, Hrvatska je uključena u dva projekta. Jedan je izgradnja Trans-jadranskog plinovoda (TAP) s Jonsko-jadranskim odvojkom (IAP), a drugi je LNG terminal na otoku Krku. Posljednjih godina uvjeti na energetskom tržištu su se uvelike promijenili, a isplativost tih projekata ovisiti će o usporedbi njihovih cijena. Nadovezujući se na Kolundžićevo predavanje, Andreja Lopac se osvrnula na mjesto i ulogu LNG terminala na Krku. Skupi infrastrukturni projekti koji nemaju korisnike, odnosno tržište, prevelik su rizik za državne financije pa u prvi plan kod razvoja LNG-projekta i IAP-a svakako treba staviti održivi poslovni model kao jedinog jamca njihove budućnosti – zaključila je Lopac.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Što Hrvatska mora poduzeti?

Iz zanimljive rasprave, u kojoj su sudjelovali: Antun Bauk, Damir Takač, Tomislav Dragičević, Mladen Antunović, Zvonimir Jerolimov, Igor Dekanić, Gordana Sekulić, Darko Tufekčić i dr. izdvajamo sljedeće:

Hrvatska što prije mora poduzeti sveobuhvatne i dugoročne mjere kako bi se u budućnosti osigurali energetski izvori koji su preduvjet stabilnog gospodarskog razvoja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stručnjaci pozivaju na nužan konsenzus politike kada je riječ o strateškim interesima energetike RH.

INA ima značajan energetski i gospodarski potencijal, ali i stratešku ulogu u sigurnosti opskrbe energijom i gospodarskom razvoju Hrvatske. Stoga je nužno hitno zaustaviti negativne trendova pada rezervi i proizvodnje ugljikovodika i intenzivirati investiranja u djelatnost istraživanja i proizvodnje ugljikovodika, što treba biti jedan od prioritetnih razvojnih ciljeva i zadatak kako INA-e tako i Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske.

U Europi ima 26 LNG terminala od kojih većina radi s manje od pola kapaciteta, neki čak sa samo 30 posto, stoga je na državnom vrhu RH da donošenjem pravovremenih odluka stvori okvire za sigurnu, ali i cjenovno konkurentnu opskrbu hrvatskog tržišta energijom.

Stručna javnost od političara traži da što je prije moguće raspiše nove natječaje za istražne koncesije u Hrvatskoj, koji će donijeti novu proizvodnju ugljikovodika. I neka takvih natječaja bude što više, jer vlastiti istražni prostor ima potencijale.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uz to, država bi trebala potaknuti osnivanje novih naftnih kompanija koje će imati interes ulagati u istraživanje novih ležišta nafte i plina.

Prema tome, vezano za opskrbu RH prirodnim plinom, redoslijed prioriteta je slijedeći:

istraživanje i proizvodnja prirodnog plina iz vlastitih potencijalnih rezervi i njihova obnova minimalno u 100-postotnom iznosu;

osiguranje dobave prirodnog plina cjevovodima, budući da je RH vezana i sa sjeverom i sa jugom i sa istokom (uskoro) i sa zapadom preko zajedničkog plinskog sustava u sjevernom Jadranu;

UPP (LNG) projekt na Krku, ukoliko se, s obzirom na okolnosti i uvjete, utvrdi profitabilnost, a posebice nacionalni hrvatski interesi.

Stručni skup zajednički su organizirali Znanstveno vijeće za naftu i plin HAZU i Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa. Da se radi o aktualnoj temi potvrđuje da su se skupu odazvali Zdeslav Matić, pomoćnik ministra gospodarstva, Lidija Runko Luttenberger, pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode, Andrija Mikulić, predsjednik Skupštine Grada Zagreba, Barbara Dorić, predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike, Dragan Krasić, načelnik Sektora za rudarstvo, Mladen Antunović, direktor LNG Hrvatska, članovi Inine Uprave – Niko Dalić i Davor Mayer, Josip Halamić, direktor Hrvatskog geološkog instituta, potom ugledni domaći stručnjaci iz područja energetike te članovi stručnih udruga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.