Zašto Hrvatska ne koristi svoje preduvjete za energetsku neovisnost i odličnu budućnost?

Polazeći od činjenice da su primarni energenti, odnosno energetika u cjelini, okosnica razvoja gospodarstva svake zemlje, nužno je poduzeti sve mjere za intenzivnije istraživanje i proizvodnju energenata posebice nafte i prirodnog plina iz vlastitih izvora. Tim prije kada se zna da Hrvatska raspolaže s neistraženim potencijalnim zalihama ugljikovodika, kako na kopnu, tako i u podmorju.

Zabrinjavajuće je sadašnje stanje niskih cijene nafte i nerealnih zahtjeva za zamjenom fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije, koje može prouzročiti dugoročnu energetsku krizu, kako globalno tako i u RH. Dovoljno je upozorenje da je trenutno u Hrvatskoj potrošnja primarne energije dvostruko veća nego proizvodnja. Proizvodi se 4,7 milijuna, a troši 9,4 milijuna prostornih metara ekvivalentne nafte. Nastavi li se tako, Hrvatska će za nekoliko godina biti potpuno ovisna o uvozu primarne energije, ustvrdio je akademik Mirko Zelić na okruglom stolu pod nazivom „KAKO OSIGURATI NOVE ZALIHE UGLJIKOVODIKA U FUNKCIJI DUGOROČNOG STABILNOG ENERGETSKOG RAZVOJA RH“.

Da bi mogla biti dobra energetska budućnost Hrvatske vidljivo je iz procijenjenih rezervi nafte i plina koje na prostoru Panonskog bazena, podmorja Jadrana i Dinarida iznose 975 x 106 prostornih metara ekvivalentne nafte, kako je to iznio u uvodnom izlaganju akademik Mirko Zelić. Ako bi se daljnjim intenzivnijim istraživanjem potvrdile te količine, tada bi bilo pridobivo oko 180 x 106 kubika nafte i blizu 70 x 109 m3 prirodnog plina. Te količine, uz dokazane pridobive rezerve nafte od oko 10 x 106 m3 , odnosno prirodnog plina od oko 21 x 109 m3 razlog su za dobru dugoročnu energetsku budućnost Republike Hrvatske, ukoliko se poduzmu sve mjere za intenzivnije i učinkovitije istraživanje.

Neusklađena, zamršena i nejasna zakonska regulativa

Prvo od tri stručna predavanja održala je Barbara Dorić, koja je rekla da je bivša Vlada izmijenila zakonske odredbe koje se odnose na istraživanje i proizvodnju ugljikovodika te ih uskladila s europskom regulativom i svjetskom praksom. To je rezultiralo raspisivanjem natječaja za dodjelu koncesija na šest istražnih blokova u Panonu. Uskoro se očekuje raspisivanje natječaja za još 10 koncesija na kopnu.

Drugo stručno predavanje naziva „ Zakonska regulativa vezana za istraživanje i proizvodnju ugljikovodika“ održao je Željko Tremac te upozorio na međusobno neusklađenu, zamršenu i nejasnu zakonsku regulativu s kojima se danas susreće INA, a sutra i druge kompanije koje će istraživati, odnosno proizvoditi ugljikovodike na dodijeljenim koncesijama. Kao kritične točke iznio je procjenu utjecaja na okoliš, ishođenje lokacijske dozvole i rješavanje imovinsko- pravnih odnosa. Sve su to postupci koju su dugotrajni i skupi, a često postoji i nesklad između zakona i podzakona te njihove primjene. Stoga se založio za bitnije pojednostavljenje procedura, formiranje ustaljene prakse u provođenju zakonskih i podzakonskih odredbi te za izmjenu postojeće brojne zakonske regulative, odnosno njegovi međusobnu usklađenost.

Treće stručno predavanje pod nazivom „Novi opskrbni pravci prirodnog plina“ održali su Stevo Kolundžić. Kada je riječ o diverzifikaciji opskrbe prirodnim plinom, Hrvatska je uključena u dva projekta. Jedan je izgradnja Trans-jadranskog plinovoda (TAP) s Jonsko-jadranskim odvojkom (IAP), a drugi je LNG terminal na otoku Krku. Posljednjih godina uvjeti na energetskom tržištu su se uvelike promijenili, a isplativost tih projekata ovisiti će o usporedbi njihovih cijena. Nadovezujući se na Kolundžićevo predavanje, Andreja Lopac se osvrnula na mjesto i ulogu LNG terminala na Krku. Skupi infrastrukturni projekti koji nemaju korisnike, odnosno tržište, prevelik su rizik za državne financije pa u prvi plan kod razvoja LNG-projekta i IAP-a svakako treba staviti održivi poslovni model kao jedinog jamca njihove budućnosti – zaključila je Lopac.

Što Hrvatska mora poduzeti?

Iz zanimljive rasprave, u kojoj su sudjelovali: Antun Bauk, Damir Takač, Tomislav Dragičević, Mladen Antunović, Zvonimir Jerolimov, Igor Dekanić, Gordana Sekulić, Darko Tufekčić i dr. izdvajamo sljedeće:

Hrvatska što prije mora poduzeti sveobuhvatne i dugoročne mjere kako bi se u budućnosti osigurali energetski izvori koji su preduvjet stabilnog gospodarskog razvoja.

Stručnjaci pozivaju na nužan konsenzus politike kada je riječ o strateškim interesima energetike RH.

INA ima značajan energetski i gospodarski potencijal, ali i stratešku ulogu u sigurnosti opskrbe energijom i gospodarskom razvoju Hrvatske. Stoga je nužno hitno zaustaviti negativne trendova pada rezervi i proizvodnje ugljikovodika i intenzivirati investiranja u djelatnost istraživanja i proizvodnje ugljikovodika, što treba biti jedan od prioritetnih razvojnih ciljeva i zadatak kako INA-e tako i Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske.

U Europi ima 26 LNG terminala od kojih većina radi s manje od pola kapaciteta, neki čak sa samo 30 posto, stoga je na državnom vrhu RH da donošenjem pravovremenih odluka stvori okvire za sigurnu, ali i cjenovno konkurentnu opskrbu hrvatskog tržišta energijom.

Stručna javnost od političara traži da što je prije moguće raspiše nove natječaje za istražne koncesije u Hrvatskoj, koji će donijeti novu proizvodnju ugljikovodika. I neka takvih natječaja bude što više, jer vlastiti istražni prostor ima potencijale.

Uz to, država bi trebala potaknuti osnivanje novih naftnih kompanija koje će imati interes ulagati u istraživanje novih ležišta nafte i plina.

Prema tome, vezano za opskrbu RH prirodnim plinom, redoslijed prioriteta je slijedeći:

istraživanje i proizvodnja prirodnog plina iz vlastitih potencijalnih rezervi i njihova obnova minimalno u 100-postotnom iznosu;

osiguranje dobave prirodnog plina cjevovodima, budući da je RH vezana i sa sjeverom i sa jugom i sa istokom (uskoro) i sa zapadom preko zajedničkog plinskog sustava u sjevernom Jadranu;

UPP (LNG) projekt na Krku, ukoliko se, s obzirom na okolnosti i uvjete, utvrdi profitabilnost, a posebice nacionalni hrvatski interesi.

Stručni skup zajednički su organizirali Znanstveno vijeće za naftu i plin HAZU i Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa. Da se radi o aktualnoj temi potvrđuje da su se skupu odazvali Zdeslav Matić, pomoćnik ministra gospodarstva, Lidija Runko Luttenberger, pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode, Andrija Mikulić, predsjednik Skupštine Grada Zagreba, Barbara Dorić, predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike, Dragan Krasić, načelnik Sektora za rudarstvo, Mladen Antunović, direktor LNG Hrvatska, članovi Inine Uprave – Niko Dalić i Davor Mayer, Josip Halamić, direktor Hrvatskog geološkog instituta, potom ugledni domaći stručnjaci iz područja energetike te članovi stručnih udruga.