Saborski zastupnici u četvrtak su se, raspravljajući o Vladinu prijedlogu da se smanji visina spomeničke rente, suglasili o korisnosti te rente za hrvatsku kulturnu baštinu, ali i upozorili na neprihvatljiv odnos prema baštini.
Spomenička renta zadnjih je godina doprinijela obnovi više stotina što pokretnih, što nepokretnih kulturnih dobara, “kreirala” je stvaranje 598 malih poduzeća i obrta, istaknuo je Jasen Mesić (HDZ), poručivši da se ta renta mora očuvati i da je se ne može više smanjivati. “To bi bilo s dramatičnim posljedicama za očuvanje kulturne baštine”, rekao je Mesić, raspravljajući o izmjenama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Taj zakonski prijedlog, među ostalim, predviđa smanjenje visine spomeničke rente sa sadašnjih jednu do sedam na jednu do četiri kune po metru četvornom korisne površine poslovnog prostora koji se nalazi u kulturnom dobru. Spomenička je renta, podsjetio je Mesić, uvedena kako bi se namaknula dodatna sredstva za obnovu baštine stradale u Domovinskom ratu, s obzirom da su direktne ratne štete na kulturnim dobrima iznosile gotovo 300 milijuna eura.
Pupovac (SDSS): Tko je lobirao da se spomenička renta ukine?
Za Milorada Pupovca (SDSS) predložene izmjene imaju dva lica – pozitivno i manje pozitivno. Pozitivno je, kaže, da je obranjen institut spomeničke rente, a negativno da je iznos rente smanjen. “Bilo bi iznimno značajno znati tko je i zašto toliko lobirao da se spomenička renta ukine”, kaže Pupovac i predlaže ‘širenje’ rente, to jest da se na opisu onih koji je plaćaju nađu i oni koji se bave prodajom i distribucijom energije, te veliki iznajmljivači prostora.
Stevo Culej (HDZ) kaže da je spomenička renta samo “kap u moru” da se očuvaju kulturna dobra, te apelira na povrat kulturnih dobara opljačkanih iz Vukovara za Domovinskog rata.
Goran Beus Richembergh (HNS) nezadovoljan je razinom korištenja kulturne baštine i odnosom prema spomeničkoj baštini. Puštamo da nam propadaju spomeničke cjeline prvog reda, kaže zastupnik i nabraja da je u osam godina uništeno preko tisuću turopoljskih kuća, da “organizirane bande” za male novce otkupljuju i izvoze štagljeve i drvene kuće. “Sektor kulture dobiva sve manje novca, kardinalno malo projekata financirano je iz europskih fondova”, kaže Beus Richembergh.
Da spomeničku rentu treba prikupljati suglasan je i Nenad Stazić (SDP), koji također podsjeća da je ona uvedena kako bi se obnovili spomenici uništeni u Domovinskom ratu.
Stazić (SDP): Napraviti plan obnove spomenika na Petrovoj Gori
No, ima spomenika koje smo sami uništili u tom ratu, kaže Stazić i spominje spomenike vrhunskog kipara Vojina Bakića na Patrovoj Gori i u Kamenskoj kod Požege, te tvrdi da se ne obnavljaju jer je Bakić bio srpske narodnosti. Napravimo plan obnove spomenika na Petrovoj Gori, prijavimo ga europskim fondovima, pozvao je Stazić.
Njegove tvrdnje odbacuju potpredsjednik Sabora Gordan Jandroković (HDZ) i Mesić, koji tumači da je spomenik na Petrovoj Gori “zaista ogroman finanijski kolač”, da za europska sredstva treba prikupiti dokumentaciju, a da se do nje nije uspjelo doći, niti se zna postoji li negdje.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izražava zadovoljstvo što je u Saboru prepoznat “multiplikativni efekt” spomeničke rente na gospodarstvo.
Obuljen: Učinit ćemo sve da očuvamo multiplikativni efekt spomeničke rente
Učinit ćemo sve da taj sustav sačuvamo i zadržimo kao model koji omogućava, u prvom redu lokalnoj samoupravi, a onda i Ministarstvu ne samo direktnu obnovu, nego i pripremu dokumentacije za financiranje iz drugih izvora, kaže ministrica.
Najavljuje donošenje novog zakona, razgovore i s lokalnim jedinicama te s Gospodarskom i Obrtničkom komorom. Konsenzus koji osjećamo u Saboru oko važnosti rente imamo i kod ključnih dionika, ističe ministrica.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
