O novom Vladinom jesenskom paketu mjera koji bi trebao ublažili udar gospodarske krize na obične građane govorio je profesor ekonomske grupe predmeta na Fakultetu političkih znanosti Luka Brkić, koji je za Dnevnik.hr o intervenciji u cijenu hrane rekao:
“Ovo nije mjera koju bi iole razuman čovjek podržavao”.
Negativne konotacije
“Ona ima jako puno negativnih konotacija, ali ja osobno razumijem u ovom kontekstu – učiniti sve pa možda i nešto manje popularno i manje mudro kako bi se prezimilo”, rekao je Brkić.
> Glas poduzetnika: ‘Pozdravljamo Vladin paket, ali on nije dovoljan niti hrabar’
> Plenković najavio novi porez: Ograničene cijene dijelu namirnica i cijena plina za kućanstva do travnja
“Može dovesti do nestašice hrane, crnog tržišta, pucanja u proizvodnim lancima i opskrbi. To je mjera koju morate koristiti u izuzetno malim količinama i u izuzetno kratkom vremenu”, dodaje.
“Imati povjerenja u takvu regulaciju tržišta kao nečega što će dovesti do rješenja ovih problema, mislim da je uzaludno”, rekao je Brkić.
Uvodi se novi porez na ekstra profit, Brkić takvo oporezivanje podržava.
‘Imamo relativno primitivan porezni sustav’
“Mi imamo relativno primitivan porezni sustav. Ovo je nova vrsta poreza koja se uvodi zbog situacije u kojoj smo trenutno. Porezno uređene zemlje davno poznaju taj porezni oblik”, dodao je.
“On je, po mojem sudu potpuno opravdan i ne samo što je moralno opravdan, on je rezultat događanja na tržištu i tržišnih uspjeha za koje vi kao proizvođač ili dobavljač ne snosite nikakvu posebno veliku zaslugu u smislu bolje organizacije, veće profitabilnosti, konkurentnosti, kvalitete, jamstava…”, navodi.
“To je rezultat eksternih šokova”, dodaje Brkić.
Navodi da su porezna rasterećenja uvijek dobra stvar jer se može imati malu državu koja je efikasna i jeftina ili veliku državu koja će biti slaba i skupa.
“S tog aspekta porezna rasterećenja se uglavnom pozitivno konotira. Ova rasterećenja na neporeznim stavkama, ne ulaze u bruto plaću, bitno smanjuju uplatu u mirovinski fond, zdravstveni fond i zbog toga je razumljivo da od strane sindikata dolazi zagovaranje drugačijeg rješenja”, navodi Brkić.
Kako smanjiti cijenu plina?
Na pitanje kako smanjiti cijenu plina, Brkić navodi kako nema veliko povjerenje u “strukture EU”.
“Ja podržavam ideju da se rješava na razini EU-a, da se proba iz više razloga. Međutim, s obzirom na šarolikost interesa i problema koje Unija ima, očekivati da će se pronaći rješenje koje će zadovoljiti sve – bojim se da se to tako lako neće dogoditi i volio bih da se varam”, kazao je Brkić.
Kao primjer navodi Njemačku koja je od “rješenja Europske unije” postala “europski problem”.
“Siguran sam da će biti teško pronaći rješenje, vremena su izuzetno teška. Pribojavam se da to može biti loš kompromis, a ne dobro rješenje”, kazao je.
‘Iznenadili, ali ne i umirili’
O paketu mjera Vlade navodi kako ga paket od 21 milijardu kuna – iznenadio, ali ga nije umirio.
“Očekivao sam tu sveobuhvatnost, ali me iznos iznenadio. No, to me nije umirilo, to su mjere koje su nužne. One ne rješavaju uzroke problema, to je gašenje vatre, djelovanje na posljedice koje Vlada mora obaviti. Zašto postoji Vlada ako ne pomaže građanima?”, pita se.
“Istodobno – to nisu rješenja, mi nećemo u 2023. godinu ući i za šest mjeseci reći kako je problem riješen ovim mjerama koje su dale rezultate”, navodi Brkić.
“Vrši se balans između borbe protiv inflacije svim mogućim sredstvima, ali to kasni na razini EU-a, a s druge strane imamo opasnost od recesije koja je vrlo izgledna”, rekao je.
Recesija je prirodni dio ciklusa
“Recesija može biti dio rješenja i resetiranje priče. Ona je prirodni dio ciklusa. Tu nema ništa neprirodno, iako nije popularno, moguće su pobune i pad rejtinga, ali htjeli mi priznati ili ne, prijeti nam recesija. Hoće li do nje doći – vidjet ćemo”, kazao je Brkić.
“Moramo napraviti sve što se može kako bi se amortizirali šokovi koji su tu”, dodao je.
Mjere su na šest mjeseci, navodi kako u smislu rješenja problema – to nije dovoljno. Šest milijardi iz mjera je palo na teret HEP-a, a Brkić smatra kako na kraju nećemo morati sanirati HEP.
“HEP je državna firma, to je javno poduzeće koje mora brinuti o javnom interesu. Potpuno je opravdano da je to jedan od izvora financiranja ovog paketa”, smatra.
“HEP to može i hoće napraviti i sigurno neće doći u situaciju da ga moramo sanirati”, zaključio je Brkić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
