Kad kupujemo hranu, želimo da je ponajprije zdravstveno ispravna, a i kvaliteta nam je važna. Poljska jaja za sada više ne možemo kupiti u Hrvatskoj. Inače, upravo iz te zemlje u prvih šest mjeseci ove godine uvezli smo čak tridesetak milijuna komada. Povučena su s polica zbog sumnje da su u nekim članicama Europske unije izvor trovanja salmonelom.
Ovaj najnoviji slučaj povod je da se progovori i o razlikama u kvaliteti domaće i uvozne hrane.
Gosti Teme dana na HRT-u bili su odvjetnica Dijana Kladar iz Društva za zaštitu potrošača, te profesor doktor znanosti Zlatko Janječić s zagrebačkog Agronomskog fakulteta.
Ne mora doći do povlačenja jaja ili nekog prehrambenog proizvoda kad je već utvrđena neispravnost nego se to može i iz predostrožnosti. vjerojatno je to učinjeno i u ovom slučaju. Što se tiče smrti djeteta može se postaviti pitanje odgovornosti uvoznika ili proizvođača ako se utvrdi da je slamonela ili neka druga bakterija uzrokovala smrt djeteta i sve tegobe koje je imala obitelj, rekla je Kladar.
Bolje da se puše na hladno, no ovaj puta je bilo prekasno. Nije se trebao dogoditi ovaj uvoz da se bez nekih većih kontrola ta jaja uvezu u Hrvatsku. Domaća jaja i svi proizvodi prolaze rigoroznije kontrole nego proizvodi koji se uvoze kao višak iz Europske unije u Hrvatsku, rekao je Janječić.
Stvar je u organizaciji same proizvodnje kod nas. Naši proizvođači nisu toliko veliki da bi mogli konkurirati velikim lobijima koji uvoze velike količine. Na taj način su prisiljeni pod drugačijim uvjetima prodavati robu nego što je roba koja dolazi iz uvoza. Samo se pričalo o tome jesu li jaja imala salmonelu ili ne, a nitko nije provjerio starost tih jaja, dodao je Janječić.
Mogu postojati neke druge supstancije koje možda mogu dovesti do smrti djece i ljudi. Moramo osvjestiti hrvatske građane da zapravo razmisle, ne samo da štitimo naše gospodarstvo kupujući hrvatsko, nego je li možda bolje i iz zdravstvenih razloga kupovati naše prizvode. Zašto se uvoznici eventualno ne obaziru na to – oni vjerojatno gledaju profit. Kada se počnu događati sudski postupci i naknade štete onda će se promijeniti i svijest uvoznika, smatra Kladar.
Uvozni med
Iako svake godine proizvedemo meda dovoljno za vlastite potrebe, i to vrhunske kvalitete, uvoz iz Kine posljednjih se godina povećao deset puta, javlja HRT. Neredu pogoduje i to što oni koji stavljaju med na tržište ne trebaju jasno istaknuti zemlju podrijetla, kao ni omjere u mješavinama meda.
Iz deklaracije koja prikazuje mješavinu meda iz zemalja Unije i izvan EU nije jasno iz kojih zemalja i u kojem omjeru med potječe. Zbog nejasnog deklariranja na gubitku su potrošači, ali i proizvođači.
Domaći kvalitetni med često završava u izvozu, a Hrvati kupuju ono što si mogu priuštiti. Tako je u 2011. uvezeno 104 tone meda, a prošle godine čak 962 tone, što znači da je uvoz posljednjih godina deset puta veći.
Svi oni koji muvaju s mogućnostima koje nam je dala EU, tako da na kilogram domaćeg meda stave određenu količinu uvoznog, njima ja ne bih vjerovao, kaže jedan od pčelara.
Kako bi se domaći med razlikovao od uvoznog, hrvatski pčelari na svoj med ističu oznaku “Med iz Lijepe naše”. Takvu oznaku već je zatražilo i dobilo više od stotinu proizvođača meda.
