Spašavanje privatnog Uljanika odnijet će duplo više novca od planiranog poreznog rasterećenja, prijeti novi rast javnog duga!

Foto: fah

Ministar financija Zdravko Marić kalkulira s oko dvije do 2,5 milijarde kuna poreznog rasterećenja od 2019. godine, a spašavanje dvaju kroničnih gubitaša, od kojih je Uljanik u privatnom vlasništvu, nadmašuje taj iznos i do tri puta, javlja Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na krilima smanjenja javnog duga Vlada je najavila uvođenje eura, no milijarde neplaniranih dugova Uljanika i Petrokemije pod upitnik dovode cijelu fiskalnu konsolidaciju te posredno pregovore o ulasku u eurozonu. Iako je udio javnog duga u BDP-u pao na 76,2 posto u prvom kvartalu 2018. na godišnjoj razini, u čemu je Hrvatska rekorderka nakon Cipra i Irske, trendu ozbiljno prijeti spašavanje tih dvaju gubitaša.

Dugovi pulskog brodogradilišta procjenjuju se na oko tri milijarde kuna u prvoj fazi, s dodatnih dvije do tri milijarde za tek ugovorene brodove. Uljanik treba dovršiti ili sagraditi 17 brodova, a na svakome od njih će izgubiti desetke milijuna. Tvrtka više nema novca ni za dovršetak tih brodova, što znači da će sav financijski teret sjesti na središnji državni proračun Hrvatske, a nema novca ni za povrat sredstava riječkom 3. maju kojeg je vlasnik.

Proračunu visi i Petrokemija, čije obveze, među kojima je i sanacija fosfogipsa, na sebe preuzima država uoči prodaje, s efektom oko 1,3 milijarde kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zdravko Marić poreznoj reformi: ‘Vjerujem da ćete biti ugodno iznenađeni’

Kad se povuče crta, ispada da ministar financija Zdravko Marić kalkulira s oko 2 do 2,5 milijarde kuna rasterećenja od 2019. godine, a udar tih dviju kompanija, od kojih je jedna u privatnom vlasništvu, nadmašuje taj iznos i do tri puta. Konačni je efekt teško procijeniti jer se obujam dugova koji se prebacuju na teret poreznih obveznika još ne zna u cijelosti, kao ni dinamika prikazivanja u javnom dugu.

Dosadašnji pad duga ionako je na klimavim nogama; posljedica je rasta BDP-a, većih proračunskih prihoda, refinanciranja i tečaja, a ne štednje. Dug nije smanjen u apsolutnom iznosu; od ulaska u Europsku uniju dug opće države povećan je 45 milijardi, na 281 milijardu kuna. To jest oko 11 milijardi manje nego 2017., ali je na razini 2016.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S HNB-ovim upozorenjem na umu da dug raste na 85 posto uspori li rast, a tečaj deprecira po pet posto u iduće dvije godine, te Uljanikom i Petrokemijom u računici, bit će uspjeh ostane li nepromijenjen.

Odnedavno, vlasnik Uljanika je Danko Končar, a tvrtka je usko politički povezana s IDS-om čiji je kadar uglavnom i upravljao Uljanikom. Neki analitičari pretpostavljaju da Vlada gura sanaciju Uljanika kako bi pridobila IDS-ova tri zastupnika u Saboru, koji su nedavno kod glasovanja o Zakonu o najmu stanova, iako formalno oporba, glasovali za zakon i time nadomjestili glasove manjinaca koji su bili protiv.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.