Svjetska banka u najnovijim Globalnim gospodarskim izgledima očekuje rast hrvatskoga gospodarstva u 2018. godini za 2,6%, potvrdivši svoje ažurirane procjene iz listopada prošle godine. Prognoza je nešto niža od prognoza ostalih institucija.
To je usporavanje u odnosu na 2017., za koju u Svjetskoj banci procjenjuju da će završiti sa stopom rasta BDP-a od 3%. U 2019. Svjetska banka očekuje blago ponovno ubrzanje hrvatskoga gospodarskog rasta na 2,8%.
Prognoza Svjetske banke za naše je gospodarstvo za ovu godinu nešto niža od prognoze ostalih institucija. Tako je Europska komisija u nedavnim prognozama objavila kako u 2018. očekuje rast hrvatskog gospodarstva za 2,8%, Međunarodni monetarni fond (MMF) 2,7%. Hrvatska narodna banka (HNB) 2,9%, a Vlada državni proračun temelji na procjeni rasta gospodarstva od 2,9%.
U najnovijim izgledima “Široko utemeljen uzlet, no koliko dugo?”, Svjetska banka očekuje ove godine globalni gospodarski rast od 3,1%, što je blago ubrzanje u odnosu na 2017. godinu, za koju procjenjuje da je završila sa stopom rasta od 3%.
Time je svoju prijašnju procjenu rasta globalnoga gospodarstva za 2018. povećala za 0,2 postotna boda. U 2019. godini očekuje globalnu stopu rasta od 3%.
U Svjetskoj banci ističu da je 2018. godina na putu da bude prva godina od financijske krize u kojoj bi globalno gospodarstvo trebalo funkcionirati na ili blizu punog kapaciteta. Međutim, u izvješću se upozorava da će taj uzlet biti kratkoročan, pri čemu će poboljšanje životnog standarda i smanjivanje siromaštva dugoročno biti pod rizikom.
Kako ističu, zakonodavci će trebati potražiti alate za stimuliranje kratkoročnog rasta i izvan alata monetarne i fiskalne politike te razmotriti inicijative koje bi mogle potaknuti dugoročni potencijal gospodarstva.
Široko utemeljeni oporavak globalnog rasta ohrabruje, no nema razloga za samozadovoljstvo. On je velika prilika za investiranje u ljudski i fizički kapital. Ako se zakonodavci diljem svijeta fokusiraju na te ključne investicije, mogu povećati produktivnost svojih zemalja, ojačati sudjelovanje radne snage i približiti se ciljevima ukidanja ekstremnog siromaštva i jačanja zajedničkog prosperiteta, rekao je predsjednik Svjetske banke Jim Yong-kim.
Vlade bi tako trebale promovirati reforme za poboljšanje obrazovanja, zdravstvenih usluga i infrastrukture, poput prometnica, luka, opskrbe strujom i telekomunikacijske mreže. Naime, zdravija i bolje obrazovana radna snaga vjerojatno će biti i produktivnija, dok bolja infrastruktura poduzetnicima također povećava produktivnost.
Za regiju Europe i središnje Azije, u koju je uključena i Hrvatska, Svjetska banka podigla je procjenu rasta s prethodnih 2,7% na 2,9% u 2018. godini. Za proteklu, 2017. godinu procjenjuje stopu rasta u toj regiji na 3,8%.
