Hrvatsku je u prvih šest mjeseci posjetilo 3,95 milijuna turista, što je porast od 6,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a ostvarenih 15,96 milijuna noćenja je porast za 4,7 posto, izvijestio je ministar turizma Darko Lorencin na današnjoj konferenciji za novine u Puli. Podaci turističkih zajednica o ostvarenom turističkom prometu za prvih šest mjeseci pokazuju da su strani turisti ostvarili 3,4 milijuna dolazaka, što je porast za 7 posto, a 14,21 milijun njihovih noćenja je porast za 4,3 posto.
Rast su ostvarili i domaći turisti i to 3 posto u dolascima i 7,6 posto u noćenjima. Domaćih je turista u prvih šest mjeseci ove godine bilo 550 tisuća, a ostvarili su 1,74 milijuna noćenja.
Ocjenivši kako je predsezona u Hrvatskoj protekla odlično, Lorencin je zahvalio svim turističkim djelatnicima i čitavom sustavu na ostvarenim rezultatima, “jer iz godine u godinu i konkurencije i druge zemlje poduzimaju sve mjere kako bi privukli turiste s glavnih tržišta”.
Ministar je izrazio zadovoljstvo posebice rezultatima u Istri, gdje je “iskoristivost kapaciteta iznimno velika”, te istaknuo vrlo dobre rezultate Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, a naročito Zadarske županije.
U Istri je u prvom polugodištu ostvareno nešto više od milijun dolazaka, što je povećanje za 5,4 posto, a 5,2 milijuna noćenja je porast za 4,3 posto.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji je sa 609,2 tisuće dolazaka ostvaren porast od 8,5 posto, a 2,5 milijuna noćenja je porast za 5,3 posto.
Rast bilježe i Dubrovačko-neretvanska županija i to u dolascima za 8,6 posto (460,2 tisuće) i noćenjima 5,2 posto (1,7 milijuna), kao i Zadarska županija u dolascima za 11,7 posto (333,4 tisuće) i noćenjima za 13,5 posto (1,6 milijuna).
Pad je pak ostvaren u Šibensko-kninskoj županiji koju je u šest mjeseci posjetilo 203,3 tisuće turista, što je 0,6 posto manje nego u isto vrijeme lani, a s 952 tisuće noćenja u minusu je od 3,8 posto.
U gradu Zagrebu ostvareno je 378,6 tisuća dolazaka ili 10,3 posto više nego u prvom polugodištu lani, a 665,7 tisuća noćenja je porast za 8,5 posto.
Ministar je istaknuo i turistički promet Pule koja je u prvom polugodištu ostvarila čak 19 posto više dolazaka nego lani i time dokazala da je grad velikih turističkih potencijala te da je porast posljedica i velikih investicija u turizmu.
Lorencin je izrazio zadovoljstvo rezultatima s glavnih tržišta, pri čemu je spomeno i rast turističkog prometa s talijanskog tržišta od 10 posto.
Skandinavsko i tržište Velike Britanije su također odlično reagirali u prvih šest mjeseci i bilježe rast dolazaka. Stoga će to biti područje gdje ćemo u budućnosti intenzivnije djelovati, poručio je ministar dodajući kako je iz Velike Britanije ostvaren porast noćenja za 7 posto. Finski turisti bilježe porast noćenja od 9 posto, norveški 8 posto, a švedski turisti 11 posto.
Podaci samo za lipanj pokazuju da je na Jadranu i u gradu Zagrebu ostvareno 1,87 milijuna dolazaka, što je porast za 8,9 posto, a s 9,38 milijuna noćenja ostvaren je porast za 10,7 posto u odnosu na lipanj prošle godine.
Sve su županije u lipnju ostvarile odlične rezultate što, kako je rekao Lorencin, treba zahvaliti investicijama i investicijskoj politici.
“Time hvatamo tempo onog plana od 7 milijardi eura investicija do 2020. godine”, poručio je.
Istaknuo je i kako je u prvih šest mjeseci ove godine ostvaren porast zaposlenih u turističkom sektoru od čak 13 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
“Sada nam je bitno izvući srpanj koji bi trebao biti na razini prošlogodišnjeg. Uz dobre najave za kolovoz, rujan i listopad, zaključili bi turističku sezonu s nekoliko postotaka povećanja turističkog prometa”, ističe Lorencin.
Naglašava i kako se na dobre rezultate turističkog prometa u predsezoni odlično nadovezuju i financijski pokazatelji.
Po podacima Porezne uprave, ukupni financijski prihodi u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te u djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja u prvih pet mjeseci iznose 8,14 milijarde kuna, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje porast za 15 posto.
Najveći prihod zabilježen je u djelatnosti pružanja smještaja u hotelima i sličnim objektima i u pet mjeseci iznosi 3,5 milijardi kuna ili 41 posto više nego lani, a rast prihoda bilježi se i u odmaralištima i objektima za kraći odmor (za 57 posto), kampovima (27 posto), djelatnostima pripreme i usluživanja pića (6 posto) te u restoranima (3 posto).
