Nakon osam uzastopnih mjeseci deflacije, u listopadu je realiziran blagi godišnji rast potrošačkih cijena na razini od 0,4 posto, navode u komentaru Hrvatske gospodarske komore (HGK), a temeljni razlog takvom obratu primarno je povezan s kretanjem cijena električne energije.
HGK ističe kako su u listopadu prošle godine naglo pale cijene električne energije (-5,5%) kada je HEP snizio proizvodni dio cijene nakon liberalizacije tržišta električne energije ulaskom njemačkog RWE distributera i slovenskog GEN-I.
Stoga se pojavila godišnja razlika u rastu ovog energenta od -0,9% u rujnu na 4,9% u listopadu, što je bilo ključno za podizanje razine cijelog agregatnog indeksa potrošačkih cijena s -0,2% u rujnu na 0,4% u listopadu (70% rasta godišnjeg indeksa u listopadu povezano je s godišnjim rastom cijena električne energije).
Istodobno ostali izvori deflacije ostaju, najznačajniji od njih je cijena hrana koje je na godišnjoj razini manja za 1,8%. I dalje ostaje element slabe domaće potražnje te uvezeni deflacijski i dezinflacijski pritisci koji će i nadalje vršiti korekciju nadolje agregatnog indeksa potrošačkih cijena.
Dodatni pritisak na deflacijska i dezinflacijska kretanja u Europi, kao i u Hrvatskoj, trenutno stvara i oštar pad cijena sirove nafte na svjetskom tržištu u kontekstu viška ponude nad potražnjom (najveća proizvodnja u SAD-u u posljednjih tridesetak godina, proizvodnja zemalja OPEC-a najveća u posljednjih godinu i pol, s istodobnim padom potražnje zbog usporavanja globalnog rasta) te jakog tečaja dolara, ističu u komentaru HGK.
Cijene sirove nafte na svjetskom tržištu srozale su se na najniže razine u posljednje četiri godine te su oko 20% manje u odnosu na prošlu godinu. S druge strane, u nekim zemljama (koje istodobno ostvaruju gospodarski rast, poput SAD-a gdje se trenutno realiziraju gotovo najveće stope gospodarskog rasta u posljednjem desetljeću) pad cijena nafte može potaknuti rast osobne potrošnje uslijed većeg dijela dohotka raspoloživog za potrošnju te posljedično rast inflacije.
„Očekujemo da će u Hrvatskoj pad cijena sirove nafte uz fiskalnu konsolidaciju i odgodu gospodarskog oporavka biti izvor deflacijskih pritisaka u preostalom dijelu godine. Stoga do kraja godine očekujemo nastavak balansiranja inflacije u uskom rasponu oko nule, gdje će ostati i prosjek za cijelu ovu godinu“, zaključuju analitičari HGK.
