Vujčić: Banke otprilike dugovale u švicarskim francima onoliko koliko su i potraživale

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u razgovoru u emisiji Javna stvar HTV-a izrazio je zadovoljstvo današnjim sastankom s predstavnicima Udruge Franak. Ovo nije naš prvi sastanak, surađujemo već tri godine, rekao je Vujčić. Dodao je da je predmet sastanka bio njihov upit o deviznoj poziciji banaka u odnosu na zaduživanje u švicarskim francima.

Dao sam im podatke koji govore da su banke otprilike dugovale u švicarskim francima onoliko koliko su i potraživale. I banke su imale gubitak kad je franak apricirao, istaknuo je Vujčić.

Ono što je regulativa HNB-a je da banke imaju zatvorenu deviznu poziciju po valutama. Koliko duguju toliko potražuju i obrnuto. Od 2003. godine do danas to se poštovalo. S kime ugovor sklapaju banke, da li posuđuju CHF, to one odlučuju. Sada su sve te banke manje-više pod nadzorom Europske središnje banke (ECB), rekao je.

Banka zaduži franke i mora vratiti franke. Uzmete franak i plasirate kredit po cijeni po kojoj ste se zadužili u francima. Cijena zaduživanja je bila u franku, euru ili kunama. Banke su zadužile franke, dale kune, ali su indeksirale dug u francima. Rizik u principu je na onome koji uzima kredit. Kada dođe do aprecijacije franka gubi onaj koji je uzeo kredit jer nije osiguran od rizika, a banka se osigurala od rizika, objasnio je guverner.

Na pitanje je li on dovoljno učinio kako bi se upozorilo na opasnost od uzimanja kredita u francima, Vujčić je odgovorio: Ja sam zadnji čovjek kojeg to treba pitati. Ja sam 2005. godine jedini jasno i glasno upozoravao da zaduživanje u francima nosi rizik kojeg uzimatelji nisu bili svjesni. Po novinama su pisali da Vujčić od buhe radi slona. Nije bio popularan proizvod, iako je bio jeftin. Nije bilo puno mišljenja da je neophodno upozoravati. Austrijski letak o upozorenjima kreditiranja u francima nije dobar primjer za upozorenje jer je letak izdan 2006. godine Kreditiranje u CHF je počelo 1995. pa je već bilo na vrhuncu nakon 11 godina, smatra.

O fiksiranju tečaja na 6,39 kuna rekao je da je to odluka Sabora. HNB nije tu da ju podupire ili ne. Priopćenjem smo izložili činjenice i moguće opcije za rješavanje problema. Od toga je ova jedna od mjera, njena karakteristika je da je privremena. Razlike tečaja prebacuje se na teret banaka i ovisno o tome kakav će biti tečaj, takvi će biti financijski rezultati na prihode banaka. To je odluka koja daje 1 godinu slobodan period i građani se ne moraju bojati. Nešto je trebalo učiniti nakon aprecijacije franka, u to nema sumnje. I Vladi sam izložio opcije. Fiksiranje tečaja je jedna od njih, rekao je Vujčić.

Druga moguća mjera je bila smanjenje kamata s 3,23% na 0,7% kako bi anuitetna rata otplate kredita bila ista. To bi značilo gubitak banaka na kamatnim prihodima oko 500 milijuna kuna. Ako tečaj ostane ovakav gubitak banaka bio bi 400 milijuna kuna. Ova mjera na prvi pogled nije privremena, ukoliko dođe do daljnje aprecijacije onda brzo dođete do 0% kamata. Ako bi bilo deprecijacije onda bi se kamata morala dizati i trebalo bi utvrditi okidač. Sa kamatama zakonski možete raditi što hoćete, rekao je guverner.

Treća mjera je balon odgođenih potraživanja gdje zajmoprimci plaćaju po tečaju po rati prije aprecijacije npr. 5 godina. Razlika između tečaja povećava ili smanjuje balon i onda se na kraju razdoblja analizira i vidi što će se s tim balonom. Godine 2011. samo 50-ak korisnika odlučilo za ovu metodu, rekao je.

Četvrta mjera je konverzija kredita, tzv. mađarski model iz studenog 2014. godine. Došlo bi do konverzije svih kredita s valutnom kaluzulom u kune. To bi značilo urušavanje 73% deviznih rezervi ako bi se konvertirali krediti u euriu i u franku, a ako bi se konvertirali samo oni u franku onda bi se devizne rezerve urušile 30% (3,2 mlrd. €), objasnio je Vujčić.

Peta mjera je regulativno porezni paket. Trebao bi pomoći ljudima koji su zaduženi i koji su kreditno nesposobni zbog aprecijacije franka i pada cijena nekretnina na tržištu. Trebalo bi ponovno ocijenitu kreditnu sposobnost zajmoprimaca. Slažem se da je to dužničko ropstvo: ako ne mogu plaćati, ovrši im se stan i opet ostaju dužni. Takvi bi vratili ključeve stana banci. Prestala bi dužnička obveza i oni mogu biti najmoprimci u tom stanu – npr. pet godina. Nakon toga imali bi mogućnost prvokupa ako su kreditno sposobni, uz neke porezne blagodati, ili opet biti najmoprimci, kazao je Vujčić o ovoj mjeri.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Narod.hr/hrt
Photo: screenshot