Od početka godine rasprodano je 5000 krava s hrvatskih farmi. Je li zbog niske otkupne cijene mlijeka došao kraj hrvatskom stočarstvu? Pokušava li uvozni lobi uništiti domaću proizvodnju ili je takav zakon tržišta? Analizirali su gosti emisije Otvoreno: zamjenik ministra poljoprivrede Tugomir Majdak, Mladen Šolčić iz Udruge „Mliječni put Hrvatske“, Igor Rešetar iz Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka, bivši ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina i Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida.
U krizi dok pada cijena mlijeka u Hrvatskoj, krave idu masovno u prodaju i završavaju u austrijskim klaonicama. Hrvati se rješavaju stoke jer im se ne isplati proizvoditi mlijeko po toj cijeni, rekao je Mladen Šolčić. Past ćemo sa 500 mlijuna litara na 200 mlijuna litara mlijeka jer ne žemo proizvoditi nešto po 2,50 kune, a proizvodnja košta 3 kune. Šolčić kaže da se najavljuju nova smanjivanja cijena mlijeka te da je čuo da je Dukat već nekima skinuo 10 lipa. Hrvatsko mlijeko po kvaliteti jedno je od najboljih u Europi – 98 posto su ekstra klasa mlijeka. To je vrhunsko mljeko koje netko sustavno uništava.
Ministarstvo poljoprivrede priprema set mjera za spas mljekara, a jedna od njih je Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi koji će pošteno regulirati odnose između proizvođača, otkupljivača i trgovaca, objasnio je zamjenik Tugomir Majdak. Radi se o mehanizmu koji ima 20 zemalja u Europskoj uniji i koji će proizvođačima mlijeka dati veću pregovaračku snagu. Ministarstvo poljoprivrede zajedno s Ministarstvom financija razmatra mjeru skidanja PDV-a na hranu. Majdak je spomenuo i mogućnost pokretanja agrobanke.
Mljekari ne mogu uvjetovati kao partneri u proizvodnji kakvi ugovori trebaju biti te nemaju mogućnost iskazati cijenu mlijeka, istaknuo je Igor Rešetar kao ključni problem. Rekao je da plaćanje mlijeka kasni više od 3 mjeseca. U Hrvatskoj nije bila pripreme farmera za kidanje kvota, kao u drugim zemljama EU-a, a i embargo Rusije značajno je naštetio mljekarima. Iza krize u Hrvatskoj Rešetar smatra da stoje uvoznički lobiji koji žele preuzeti tržište, kao i oni koji žele kupiti hrvatsko poljoprivredno zemljište.
Između 2005. i 2010.godine kad je BDP bio značajno pozitivan, trebalo je ojačati farmere za trgovačku i proizvodnu konkurenciju, no to nije učinjeno, rekao je Tihomir Jakovina. Tijekom pregovora za pristupanje Europskoj uniji nije se zauzelo za mljekare. Jakovina smatra da agrobanka nije potrebna, a da je snižavanje PDV-a samo predizborno obećanje trenutne Vlade. Neće biti ništa od toga, kao ni od mjera, pesimističan je Jakovina.
Ivan Vilibor Sinčić kaže da su problemi nastali još u vrijeme Sanadera i Friščića koji su zacrtali politiku nezaštite domaćih proizvođača. Sada imamo dužničko ropstvo velikog broja seljaka koji su pred deložacijom. Europski valjak pregazio je sve u Hrvatskoj, smatra Sinčić. Lobiji žele od Hrvatske napraviti jedno polje s jednom kulturom. Sinčić je rekao da je 2003.godine bilo 58 000 mljekara, dok ih je danas 8000, što je slom od 85 posto. HDZ i SDP nastavljaju gdje je prethodni stao – sistematsko čišćenje zemlje od hrvatskih seljaka – kazao je Sinčić.
Smanjenje PDV-a na hranu nazvao je zamkom jer trgovci stavljaju razliku u džep, a ništa ne dolazi do proizvođača. Sinčić smatra da treba smanjiti porez na repro materijal.
Gosti su spomenuli i mljekomate. Šolčić kaže da je to priča koja ne pije vodu, a Rešetar smatra da je to bila dobra incijativa, no da je postojao nesklad između onoga što su govorile službe na terenu i onoga za što je inspekcija naplaćivala kazne.
