Željko Kardum: Zašto je dolar, umjesto da ojača – naglo pao?

Foto: Fah

Ekonomski analitičar HRT-a Željko Kardum u Studiju 4 analizirao je što se događa s dolarom na svjetskim deviznim tržištima. U govoru održanom u petak, šefica američkih Federalnih rezervi, Janet Yellen, najavila je da bi na idućem sastanku FED-a bilo prikladno donijeti odluku o novom podizanju kamatnih stopa u SAD-u. To „telefoniranje” investitorima je prilično neuobičajeno….i nije bila praksa. Čini se da im se jako žuri i da ne žele propustiti priliku koju im pružaju dobri podaci o oporavku globalnog gospodarstva i nabujala financijska tržišta (koji su obavili dio njihovog posla).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dakle, FED je ulagačima „telefonirao” rast kamatnih stopa u ožujku.
Bilo je to prilično iznenađenje za brokere na tržištima deviza…pa čak ni sada, ex post, nije baš do kraja jasno što je bio okidač ove odluke. Naime, rast američkog gospodarstva u prvom kvartalu mogao bi biti čak i nešto slabiji od prognoza…. a niti rast prihoda stanovništva nije onako oštar kakav je bio na kraju 2016. No, što god bilo razlog, najave dizanja kamatnih stopa – uvijek donose rast valute (u ovom slučaju dolara), jer investitori vole kapital držati u valutama koje nose viši prinos. Ali ovaj put dogodilo se nešto sasvim neuobičajeno. Odmah nakon govora, umjesto jačanja došlo je do naglog slabljena dolara od gotovo 1% u odnosu na većinu ostalih glavnih valuta.

Što se to dogodilo i koji su razlozi slabljenja dolara? Teško je proniknuti u psihologiju tržišta. Više ništa se na tržištu ne procjenjuje na temelju uobičajenih i mjerljivih gospodarskih fundamenata nego na temelju očekivanja ulagača. Vjerujem da upravo u tome treba tražiti razloge ovakvog čudnog tržišnog odgovora. “Ako se američka centralna banka spremna na brži tempo podizanja kamatnih stopa, to znači da se situacija u globalnom gospodarstvu značajno popravila”.

Ako je tome tako uskoro bi i ostale centralna banke mogle početi podizati kamatne stope. S obzirom da su sve navedene valute podcijenjene u odnosu na dolar, očekuju da će na samu najavu početka zatezanja monetarne politike, te valute početi naglo jačati. Pa zašto već sada ne zauzeti dobru investicijsku poziciju? Možemo li sličnu monetarnu odluku onda očekivati i od Europske Centralne banke? Sadašnju inflaciju, prije svega, generira rast cijena energenata…. Eurozona zaostaje za Amerikom glede oporavka i još uvijek se suočava sa manjim rastom od potencijalno mogućeg i očekivanog (to je ono što zovu output-gap). Sve što bi predsjednik ECB-a„ dragi marijo” možda moglo najaviti (ako statistike oporavka budu dobre) je bacanje kosti Savjetu guvernera da promisle o smanjenju „kaznene kamatne stope” za depozite banaka? Sada je na -0,4%. Ali i to samo ako obeća da će ECB i dalje otkupljivati državne obveznice članica Eurozone i tako im čuvati cijenu na tržištu. No čak i takve sitne male najave promijena dijela monetarne politike (koje zapravo ništa bitno ne mijenjaju) mogla bi navesti dio špekulativnih investitora na kupnju…. i vrlo kratkotrajni skok Eura. Problem s ovakvim velikim i kratkoročnim kolebanjima tržišta je „dezorijentiranost ulagača”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Promijenjena je matrica zdravog investicijskog razmišljanja. Kad centralne banke ovako „cimaju” tržište…sve više se ulaže na temelju glasina, a ne analize. Najbolji primjer toga smo imali prošli četvrtak, kada je cijena Bitcoina po prvi put u povijesti nadmašila cijenu zlata. Možda zlato nije investicija nego samo instrument očuvanja vrijednosti, ali svakako to nije niti Bitcoin. Mislim da ovo najbolje pokazuje koliko su ljudi zbunjeni glede „vrijednosti” u ovim nesigurnim vremenima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.