HNS-ov državni tajnik Stjepan Čuraj osramotio se na HRT-u: Ustvrdio da cijene građevinskog materijala padaju

čuraj smrtić hrt ivanov
Foto: Snimka zaslona; fotomontaža: Narod.hr

– Što se tiče učinaka na standard građana, onih pozitivnih koje očekujemo, ja ih ne očekujem barem 5 godina nakon uvođenja eura, istaknula je tijekom rasprave u emisiji “Otvoreno”, prof. dr. sc. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu dodajući da će se na razini pojedinca, ti učinci uvođenja eura na njegov životni standard, vidjeti tek kasnije.

> Od danas smo službeno u eurozoni, no jesmo li to mogli izbjeći? Evo koje EU članice odbijaju uvesti euro i zašto
> Dr. sc. Ivanov: ‘Cijeli svijet je u stanju inflacije i kad uvedemo euro naše plaće će vrijediti sve manje’

Odlučeno je – 1. siječnja kuna odlazi u povijest, a Hrvatska će postati dvadeseta država koja je nacionalnu valutu zamijenila zajedničkom – eurom. Objavljen je i tečaj po kojem ćemo kune mijenjati u eure. Od 5. rujna cijene će se iskazivati u obje valute. Kako će se ulazak Hrvatske u europodručje odraziti na gospodarstvo i građane u izazovnim vremenima inflacije?

U HRT-ovoj emisiji “Otvoreno” razgovaralo se o današnjoj konačnoj potvrdi ulaska u europodručje – čime Hrvatska postaje njegova dvadeseta zemlja članica.

Gosti emisije bili su:
Stjepan Čuraj, predsjednik HNS-a i državni tajnik u Ministarstvu financija,
Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke,
prof. dr. sc. Luka Brkić, Sveučilište Libertas,
prof. dr. sc. Marijana Ivanov, Ekonomski fakultet u Zagrebu,
Željko Kardum, ekonomski komentator HRT-a.

– Imamo sada proces pripreme za samo uvođenje eura, što se tiče svih novčarskih institucija. Prvih 12 mjeseci će to za građane biti besplatno, do 100 novčanica, kasnije će HNB to raditi besplatno. Najbitnija je zaštita potrošača i dualno iskazivanje cijena od 5. rujna. Može se već i od danas, čim se potvrdi tečaj koji smo ispregovarali, kazao je Stjepan Čuraj, državni tajnik u Ministarstvu financija.

“Promjena se de facto događa preko noći”

Što se tiče same tranzicije i procesa koji očekuju HNB, istaknuto je da oni zadnjih godinu dana vrlo aktivno sudjeluju s Ministarstvom financija i Ministarstvom gospodarstva na pripremama.

– Orijentirani smo najviše na financijski sektor, banke, postoji cijeli niz IT segmenata koji se trebaju transformirati, prilagoditi i da se sve to, da kažem, “glatko” pretvori euro. To su sustavi s velikim brojem računa, isprepleteni sustavi. Treba sve istestirati kako ne bi došlo do grešaka koje bi se pojavile u tom trenutku. To se “de facto” događa preko noći, ističe Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke.

Dodaje da se počinje s kovanjem kovanica eura te da nabavljaju novčanice eura.

– Trebaju se distribuirati kroz cijelu zemlju, kroz financijski sustav, kako bi u trenutku kada euro postane nacionalna valuta, praktično svi se mogli opskrbiti na vrijeme.

– Prvog siječnja se po pitanju standarda ne može ništa promijeniti vezano uz euro. Što se tiče učinaka na standard građana, onih pozitivnih koje očekujemo, ja ih ne očekujem barem 5 godina nakon uvođenja eura, istaknula je prof. dr. sc. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu dodajući da će se na razini pojedinca, ti učinci uvođenja eura na njegov životni standard će se vidjeti tek kasnije.

– Vidjet će se onda kada se oni distribuiraju, rasprše kroz cijelu ekonomiju jer je neupitno da su makroekonomske koristi za cijelu ekonomiju veće. Čim država neće plaćati kamate koje bi plaćala po cijeni da ne uvodimo euro, to je boljitak za sve nas. Ako poduzeća neće plaćati kamate po cijeni po kojoj bi ih plaćali da ne uvodimo euro, ja ne kažem da će kamatne stope pasti, ali bio bi rast još veći da ne uvodimo euro. Sve to ima pozitivne efekte kako na poslovanje poduzetnika, tako i na same javne financije. Naravno, ako to s vremenom počne davati, a davat će pozitivne efekte na sam BDP, onda će i životni standard koji mjerimo kao BDP per capita izražen u paritetu kupovne moći s vremenom i porasti.

O projektu Europske unije

Projekt Europske unije nije samo ekonomski i makroekonomski projekt, već i politički, sigurnosni projekt, smatra prof. dr. sc. Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti.

– Odvajati ekonomiju od geopolitike, vodi vas u svijet “igre prijestolja”. Hoće li EU uopće opstati? Hoće li doći do pozicije SAD-a ili neće, kakav god bio sadržaj. S dubljom integracijom projekt EU-a ili propada ili opstoji. To su pitanja o kojima se u javnosti puno na govori. Sve se svodi na novac kao transakcijsku funkciju, no u njemu je puno više od toga. Što je mitsko u fenomenu novca, mi zadnjih barem 100 godina nemamo povjerenja u svoj novac, bez obzira u kakvom režimu živjeli.

“Cijene će porasti 20 posto”

Ekonomski komentator HRT-a Željko Kardum kaže da se neće ništa bitno događati s tečajem kune do ulaska u eurozonu.

– Ako vas netko pita hoće li porasti cijene nakon što Hrvatska prihvati euro, odgovor je da hoće. Porast će jedno 20% po mojoj slobodnoj procjeni, zaokruživanje neće ništa značiti. Pogledajte kolika je stopa inflacije, porasla je cijena benzina, ostali troškovi… Građane bi puno više trebalo zanimati hoće li izgubiti 20 ili 30% zbog recesije. Ne može trgovac na zaokruživanju cijena “ukrasti” deset ili više posto. Nemojte očekivati da će ulaskom u euro problemi biti riješeni, samo ćemo imati mehanizme koje možemo koristiti.

Nalazimo se u razdoblju kada su kamatne stope u uzlaznoj putanji.

– Zahvaljujući našoj poziciji, naš financijska tržišta “de facto” prihvaćaju kao dio eurozone, vidjeli ste odluke kreditnih agencije o rejtingu. To zaoštravanje financijskih uvjeta događa se puno sporije nego što bi se događalo da ne uvodimo euro, dodaje Michael Faulend.

“80 posto depozita u eurima”

Stjepan Čuraj dodaje da ćemo imati stabilnost, jeftinije zaduživanje, manje kamate, manji investicijski rizik.

– Za našu zemlju gdje je 80% depozita u eurima, nama je ta tranzicija možda najlakša od svih zemalja, možda izuzev Njemačke. Inflacija je najveći problem. Sigurno mi da ne ulazimo u euro, ne bi mogli izbjeći sudbinu eura, a ne bi imali dodatnu sigurnost i benefit. To je suština cijele priče.

Brkić kaže da nije sklon dati “magijsku snagu euru”, da ta promjena neće rješavati probleme.

– To jest dobro za Hrvatsku, ali on nema tu moć. On neće rješavati pitanje konkurentnosti, pitanje ekonomskog rasta i razvoja.

Profesorica Ivanov kaže da je većina robne razmjene s članicama eurozone.

– U ljetnom tečaju kuna je jača, a u zimu je slabija. Tečajne oscilacije nisu toliko velike, ali kada su milijuni i milijarde u pitanju, to su onda velike razlike. Što se tiče investicija, ne mislim da će se dogoditi skok. Nama povlačenje fondova utječe na rast investicija, infrastrukturne projekte. Svaki strani investitor više neće biti izložen valutnom riziku, a možda ga je upravo sputalo da ulaže u neku zemlju.

“Nemamo jamstvo da će nam ulaskom biti bolje”

Komentator Kardum kaže da Hrvatska uvođenjem eura dijeli sudbinu Europske unije.

– To ne znači da je ta sudbina dobra, može biti dobra, ali kao što vidimo da EU zaostaje u gospodarstvu, puno se sporije oporavlja primjerice nego SAD. Vidite to i po tečaju dolara, to vidite po drugim efektima vanjskotrgovinskih bilanci. Nemamo jamstvo da će nam ulaskom biti bolje jer nemam jamstvo niti da će EU biti najkonkurentnija. Postoje mnoga druga tržišta na svijetu koji grabe svoj dio kolača.

Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke, ističe da je Hrvatska neosporno imala koristi od ulaska u Europsku uniju 2013. godine.

– Ne treba previše elaborirati koliko smo benefita od EU-a dobili. Tržište nam se otvorilo, izvoz nam je strahovito porastao, Hrvatska se u tom jednom segmentu transformirala. Ali to ne znači da je Hrvatska riješila strukturne probleme, to treba rješavati sa svojim politikama i isto tako moramo kontinuirano voditi razborite ekonomske politike te onda “de facto” slijedi nagrada.

“Moguć nastavak rasta cijena nekretnina”

U Hrvatskoj su cijene nekretnina otišle u nebo, hoće li se taj trend nastaviti?

– Vi kada gledate broj raspoloživih nekretnina, onda toliki broj nije potreban. One se smatraju kao dobra investicija dugoročno. No, tu imate i situaciju da se velik broj nekretnina kupuje gotovinom, tu postoje sigurno i situacije s pranjem novca. Uglavnom, tržište je nestabilno, nepredvidljivo, mislim da postoje rizici da će cijene još rasti, navodi prof. Brkić.

– Dio nekretnina kupovao se i jer imamo povlašteni porezni tretman, nadodao je Kardum.

> Spajić (DP) HNS-ovcu: Kako vas nije sram živjeti u stanu od 115 kvadrata, koji država sufinancira sa 6.700 kuna?

– Nama su već sada nekretnine u eurima, nadovezao se Čuraj, koji je poznat i po tome da s obitelji živi u najvećem i najskupljem stanu u Zagrebu kao jedan od svih 10 državnih dužnosnika kojima ministarstva plaćaju najam privatnih stanova.

– Ako je kvadrat dvije, tri tisuće eura, a primanja su vam tisuću do dvije, doći će do većeg osvješćenja koliko su te cijene visoke, kazao je Čuraj.

Profesorica Ivanov podsjetila je i da se nekretnine uvijek kupuju kada pada povjerenje u novac.

– Jedan značajan dio potražnje za nekretninama je u Hrvatskoj je rezultat straha od pada vrijednosti novca. Ograničenja koja su vezana uz trošak građevinskog materijala neće nestati. To je problem nestašice za nove stanove, a cijene novih stanova se na žalost prenose i na cijene starih i loših stanova.

Zatim se razvila zanimljiva rasprava između pomoćnika ministra Čuraja i profesorice Marijane Ivanov. Čuraj je ničim izazvan rekao da su cijene građevinskog materijala ponovno došle na onu razinu na kojoj su bile prije pandemije. Čak se i HRT-ov voditelj Damir Smrtić začudio i kazao da je to nova informacija koju nije znao.

– Kažu da cijene cijelo vrijeme rastu, sada padaju? zapitao je Smrtić.

Profesorica Ivanov Čuraja je začuđeno pitala o kojem je građevinskom materijalu riječ.

– Željezu i drvu i sve ono što ide, promumljao je Čuraj.

– A cement, upitala je profesorica Ivanov.

– E sad za cement ne znam, odgovorio je zbunjeno Čuraj.

“Ono što je 12 kuna postat će 15 kuna…”

– Bit će zaokruživanja cijena, i to ne na cijeni roba i usluga koje su visoke, nego na robama i uslugama čije su cijene niske. Nešto što košta 1,50 kn će postati dvije, ono što je 12 kuna će postati 15 kuna i tu će taj postotni efekt biti veći, upozorila je prof. Ivanov.

Mijenjanje po konverzijskom tečaju

Faulend za kraj kaže da postoje moguće kazne za prevare kod konverzije.

– Kada će netko mijenjati gotovinu iz kune u eure, to će se se isključivo raditi po konverzijskom tečaju. To se može obaviti isključivo u poslovnoj banci, poslovnici FINA-e ili Hrvatskoj pošti. Vjerojatnost da će se netko zaigrati i izigravati sam zakon u tim institucijama je ravan nuli. Što se tiče trgovaca i njihovog ponašanja, tu će konkurencija odigrati presudnu ulogu.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.