Uoči ljetne stanke saborski zastupnici u srijedu raspravljaju o promjenama Ustava koje se tiču referenduma i kojima bi se Ustavnom sudu dale velike ovlasti. Njima bi se praktički mogao zaustaviti svaki referendum. Stjepo Bartulica, saborski zastupnik Domovinskog pokreta, upozorio je na to povećanje ovlasti Ustavnog suda, a koji nije zaslužio povjerenje ljudi.
> Izdvojeno mišljenje suca Brkića: ‘Ustavni se sud upustio u nepotrebni zakonodavni aktivizam, bez javne rasprave nužne oko ovako značajnih svjetonazorskih pitanja’
> Vlada održala telefonsku sjednicu: Otkrili koliko ruku imaju za pokretanje procesa promjene Ustava
> Šeparović: Pobačaj nije niti ljudsko niti ustavno pravo!
> Planinić: Ustavni sud nije zauzeo stav tko je ljudsko biće, a prepisao je neprimjenjivu poziciju slovačkog Ustavnog suda
> Suci Ustavnog suda zaključili: Zakon o pobačaju u skladu s Ustavom RH!
“Ranije ste rekli, da već sada, po hrvatskom modelu, imamo velike ovlasti Ustavnog suda. Upozorit ću da u svijetu postoji jedan fenomen – sudski aktivizam, gdje sudovi mimo volje većine mijenjaju ključna pravila u društvu”, upozorio je Bartulica.
“Postavlja se pitanje, ako Ustavni sud pogrješno tumači recimo temeljno pravo na život, kao što su u presudi oko takozvanog ‘prava na pobačaj’, zašto bi ljudi imali povjerenje u Ustavni sud za druga pitanja? Vi s ovim prijedlogom povećavate, ne smanjujete, nego povećavate ovlasti Ustavnog suda koji nije zaslužio povjerenje ljudi. Zato su mnogi građani skeptični i cinični, jer, na žalost, nemaju povjerenje u naše institucije”, istaknuo je Bartulica.
> Zašto Pupovac napada referendume i kako ga je Plenković spasio krađom referenduma Narod odlučuje?
> U ime obitelji: ‘Ovako su HDZ i SDP manipulirali potpisima za referendum!’
> Od stranačkih referenduma do zaštite obitelji i e-glasovanja: Što je Plenković obećavao HDZ-ovcima od 2016.?
“Kolega Bartulica, neki imaju povjerenje, neki nemaju. Ne možemo govoriti u apsolutnom smislu. U svakom slučaju postoje skupine koje smatraju da su mnoge odluke Ustavnog suda dobre. Ustavni sud izabran je sukladno ustavnim odredbama. Neki kažu da je to trgovina, neki da je to ovako ili onako, ali Ustavni sud, po našem sudu, obavlja svoje funkcije korektno, odluke koje donosi neke nam idu u prilog, neke nam ne idu u prilog”, branio je Ustavni sud Bošnjaković.
“Ovaj sustav koji predlažemo nudi veću mogućnost organiziranja referenduma, po novom sustavu, nego po starom. Po starom kad Ustavni sud donese odluku to je odluka, a po novom sustavu, on donese odluku, ali vi možete preformulirati pitanje i ići u drugi krug i organizirati referendum”, odgovorio je HDZ-ov Dražen Bošnjaković koji je jutros navodio što njegova stranka predlaže da se promjeni u Ustavu.
> Zašto saborski zastupnici ne ukinu dvomjesečnu ljetnu i jednomjesečnu zimsku stanku?
Podsjećamo, Hrvatski sabor u srijedu nastavlja sjednicu raspravom o prijedlogu da se pristupi promjeni Ustava u dijelu koji se tiče referenduma, koji su potpisala 92 zastupnika, kao i s tim povezanim izmjenama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH, kojima bi se u praksi ne samo otežali nego i onemogućili referendumi u Republici Hrvatskoj.
Predsjedavajući Hrvatskoga sabora Željko Reiner (HDZ) iznenadio je hrvatsku javnost u utorak najavivši hitnu promjenu dnevnog reda za srijedu, i to uoči ljetne stanke, uvrstivši točku za promjenu Ustava. Sabor, podsjećamo, prestaje s radom 15. srpnja.
Ovaj je puta HDZ političku trgovinu po svemu sudeći odradio s tek osnovanom strankom Socijaldemokrati, jer je njihov prvi politički potez podrška HDZ-u.
Što je sporno u nacrtu prijedloga zakona?
“Nacrt prijedloga Zakona favorizira protivnike narodne referendumske inicijative, time što protureferendumski odbor, koji nema nikakav legitimitet prikupljenih potpisa, suprotstavlja organizacijskom odboru koji je prikupio barem 10 posto potpisa od ukupnog broja birača te daje slobodnu ruku različitim razinama vlasti da sudjeluje u protureferendumskoj kampanji uz protureferendumski odbor, čime suprotstavlja vlast narodu, što je pogrešan koncept. Kodeks dobre prakse Venecijanske komisije o referendumima navodi da “javne vlasti ne smiju utjecati na rezultat glasovanja kroz prekomjernu, jednosmjernu kampanju” , pojasnio je odvjetnik Karlo Novosel ispred U ime obitelji na nedavnom okruglom stolu ‘Čemu referendum’.
“Potrebno je odrediti da se potpisi mogu prikupljati na bilo kojem mjestu na području Republike Hrvatske, kao što je to u Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, Zakonu o lokalnim izborima, Zakonu o izboru Predsjednika Republike Hrvatske i Zakonu o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske te putem aplikacije e-građani. nema razloga zašto bi prikupljanje potpisa za kandidiranje državnih i lokalnih dužnosnika bilo moguće na svim javnim i privatnim mjestima, a za narodnu referendumsku inicijativu samo na javnim mjestima koje odredi lokalna samouprava”, ističe odvjetnik.
Kritična pitanja
Zaključno, ukazao je ponovno na nekoliko kritičnih pitanja:
- Prikupljanje potpisa na svim javnim površinama i na privatnim mjestima (po kućama, na radnom mjestu) kao za predsjedničkim izborima
- Prikupljanje potpisa preko sustava e-građani ili posebne aplikacije DIP-a (ako je žele napraviti za sve referendumske inicijative)
- Omogućiti da volonteri mogu upisivati podatke, uz vlastoručni potpis građana
- Usklađivanje normi broja potpisa i vremenskih rokova s državama EU (npr. 2% u 3 mjeseca) te minimum 14 dana za brojanje i pripremu potpisnih lista (po referendumskom pitanju – 2 pitanja 2×14 dana), maksimalno 30 dana
- Da se ostavi norma da se usvojeni zakoni i/ili dijelovi Ustava mogu mijenjati samo na narodnom referendumu, kako su i doneseni
- Da se vodi katalog odbijenih potpisa i razloga odbijanja (za pregled potpisnih lista u pisanom obliku)
- Propisati da vlast ne može davati mišljenja o narodnoj referendumskoj inicijativi za vrijeme prikupljanja potpisa (propisati neku vrstu “šutnje” kao izborne šutnje), ne smiju zagovarati niti obeshrabrivati prikupljanje, već se mogu očitovati jedino ako se prikupi dovoljan broj potpisa
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
