19. studenoga 1991. Zločini srpske vojske – nastavak četničkih orgija u Vukovaru i okolici Škabrnje

Zločini u Vukovaru
Foto: snimka zaslona

Pad Vukovara i Škabrnje nije bio kraj pokolja. Oni su nastavljeni danima nakon okupacije, a u Vukovaru i okolici mjesecima nakon pada grada. Nakon Škabrnje, koljači su nastavili svoje krvave orgije u susjednom hrvatskom selu Nadin.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Cilj svega je bio stvoriti Veliku Srbiju, a prije toga pobiti ili otjerati Hrvate.

Radi ostvarenja tih širih, geopolitičkih ciljeva, planeri agresije na Republiku Hrvatsku osmislili su i provodili  ciljeve:

(1) ratnim razaranjima ugroziti biološku osnovu hrvatskoga naroda (genocid);

Tekst se nastavlja ispod oglasa

(2) uništiti spomenike kulture (kulturocid) radi poništenja hrvatskog kulturnog identiteta (memocid);

(3) terorom, brutalnošću, masakrima, spaljivanjima, rušenjima – natjerati hrvatsko i drugo nesrpsko stanovništva u masovni egzodus (etničko čišćenje);

(4) uništiti gospodarske i ekološke pretpostavke života i rada u Hrvatskoj (urbicid i ekocid).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Korijeni suvremenih srpskih teritorijalnih posezanja prema Hrvatskoj nalazili su se u velikosrpskoj nacionalnoj ideologiji, čiji su rodonačelnici, među ostalim, bili Vuk Stefanović Karadžić, Ilija Garašanin, Nikola Stojanović, Stevan Moljević, Vasa Čubrilović, Vojislav Šešelj, Slobodan Milošević i mnogi drugi.

Krvave orgije u Vukovaru, mučenja, silovanja, ubijanja, privatni i javni srpski logori nadilaze sve što je moderna Europa vidjela. Svojom brutalnošću srpska vojska, četnici i vlasti nadišli su sve strahote komunizma, fašizma i nacizma. Slobodno se može reći da je Vukovar možda najveće mjesto stradanja Europe u drugoj polovici 20. stoljeća: prvo bezobzirnim ratom protiv šačice gotovo golorukih hrvatskih junaka i branitelja, a onda i beskrajnim mučenja i torturama preživjelih Hrvata Vukovara.

Dan nakon obilježavanja masakra u Škabrnji, 19. studenoga, svojih se žrtava prisjeća i Nadin u blizini Škabrnje. Na današnji dan prije 28 godina četnici i postrojbe JNA ubili su u Nadinu 16 nevinih civila, ostale su protjerali, a kuće zapalili. Živote su izgubila i petorica branitelja, a za tri osobe još uvijek se traga, piše Braniteljski portal
Grgur Brkić je 19. studenoga 1991. je rano ujutro je otišao na posao u Zadar. Kratko nakon toga lokalni četnici, koji su i dalje orgijali i ubijali po Škabrnji, upali su i u Nadin. Grgur je tada izgubio suprugu Stoju.

Sedmero njih su zajedno ubili u jednom podrumu u koji su se jadni bili sklonili. To je ovde izagrada ih čovik pobio. Niko ne odgovara za to, a niko ni ne traži krivca da bi odgovara”, kazao je Grgur te dodao kako niti može oprostiti niti zaboraviti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neutješna je Grgurova i Stojina kći Slavka Ivković. Za majčinu je smrt i iživljavanje nad civilima doznala dan kasnije.

To što se dogodilo ispričala nam je jedna žena, koja je preživjela i koja je svjedok. Najprije me nazvao sestrin sin i reka mi da baka neće doći. Odmah mi je slušalica ispala. Nismo je mogli niti sahraniti”, kaže Slavka kroz suze.

Neda Brzoja izgubila je toga jutra majku i sestru. Obje su ubijene u podrumu s još nekoliko mještana koji su se tamo sklonili. I Marko Čirjak također je izgubio članove obitelji.

Četnici su mi ubili majku. Ne može se to nikada zaboraviti. Ušli su ti naši susjedi u selo i napravili pokolj”, kaže Marko.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.