Potreba promjene izbornog sustava i referendum postali su važna tema u Hrvatskoj nakon što je građanska inicijativa U ime obitelji (UIO) organizirala od 21. rujna do 5. listopada 2014. izjašnjavanje birača o potrebi raspisivanja referenduma kojim bi se u Ustav RH unijela načela glasovanja koja potiču demokratizaciju izbornog sustava i političkih stranaka u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujući tumačenjima tadašnjeg SDP-ovog ministra Arsena Bauka referendum nije uspio.
S druge strane HDZ je nastavio njegovim putem spriječavanja referenduma, da bi u utorak Saborski Odbor za Ustav i Poslovnik uz kritike oporbe, odlučio da se u jednomjesečnu javnu raspravu upute prijedlog za utvrđivanje nacrta promjene Ustava u dijelu koji se tiče referenduma i nacrt s tim povezane izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, a kojim će otežati referendumi.
> HDZ-ova većina izglasala javnu raspravu o promjeni Ustava s ciljem otežavanja referenduma
> Preferencijski glas kojeg ćete moći iskoristiti na ovim izborima uveden je zalaganjem GI ‘Birajmo zastupnike imenom i prezimenom’
Tada su se oglasile i druge udruge civilnog društva, saborski zastupnici i političke stranke sa svojim prijedlozima promjene izbornog sustava.
> (VIDEO) Podolnjak: Prijedlog referendumskog pitanja UIO je zaokružen i najbliži skandinavskim modelima
U samo dva tjedna više od 380.000 birača izjasnilo se da želi promjenu kakvu predlaže građanska inicijativa U ime obitelji.
Što je U ime obitelji tražila u referendumu i što je od toga uvedeno unatoč tome što referenduma nije bilo?
Konkretno, radilo se o načelima za demokratizaciju izbornog sustava:
1.) mogućnost davanja tri preferencijska glasa bez cenzusa
2.) smanjenje izbornog praga s pet na tri posto
3.) biranje najmanje 20 zastupnika u svakoj izbornoj jedinici ovisno o broju birača
4.) mogućnost glasovanja dopisnim i elektroničkim putem
5.) ujednačavanje vrijednosti glasa birača u izbornim jedinicama
6.) izborne jedinice ne smiju dijeliti županije RH i Grad Zagreb
7.) prikupljanje minimalno 3000 potpisa za kandidacijsku listu izvanparlamentarne političke stranke ili nezavisne liste koja želi kandidirati svoje predstavnike u Sabor, te
8.) zabrana zajedničkih kandidacijskih lista dviju ili više političkih stranaka.
Upravo zahvaljujući toj građanskoj inicijativi imamo jedan preferencijski glas, iako i dalje uz prag!
> Kuščević najavio uvođenje preferencijalnog glasovanja i na lokalnim izborima
> Zašto GI Narod odlučuje referendumom želi uvesti 3 preferencijska glasa bez praga?
“Ako izaberete onoga koji donosi zakone i kreira sliku Hrvatske u sljedeće četiri godine na nepravedan način, onda će se ta nepravednost zadržati i ogledati u svim drugim zakonima, propisima i drugim odabirima.
Trenutačni izborni sustav gazi biračka prava, odnosno jednakopravnost biračkih prava. Radi se o razlici u broju glasača u izbornim jedinicama. Primjer su četvrta i deveta izborna jedinica gdje ima manje od 95.000 glasača, a daju isti broj zastupnika”, upozorio je Krešimir Planinić, član Upravnog odbora udruge U ime obitelji.
380 tisuća potpisa na 3,5 milijuna birača
Građanska inicijativa U ime obitelji zbog navedenih nelogičnosti tražila je referendum o izborima te je za to prikupila više od 380 tisuća potpisa, što je iznosilo više od 10 posto biračkog tijela, no osporili su ga SDP-ov ministar Bauk i Ustavni sud RH tvrdeći da se za referendumsku inicijativu “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” trebalo osigurati 10 posto od 4,1 milijuna birača premda u Hrvatskoj ima prebivalište 3,5 milijuna punoljetnih osoba.
> U ime obitelji: Ministar uprave Bauk potvrdio da u Hrvatskoj ima 3,5 milijuna birača
Iako zahvaljujući tumačenjima ministra Bauka referendum nije uspio, potpisi više od 380 tisuća birača dali su jasan signal parlamentarnim strankama kako građani nisu zadovoljni postojećim izbornim sustavom te kako je nužno ojačati njihov utjecaj na političko odlučivanje.
Paralelno s prikupljanjem potpisa za referendumsku inicijativu, u saborsku proceduru pristizali su prijedlozi izmjena Izbornog zakona te Zakona o izbornim jedinicama, koji su u veljači 2015. rezultirali izmjenama daleko blažim od onih koje je predlagala udruga U ime obitelji.
Preferencijski model glasovanja
U studenome 2015. po prvi puta u Hrvatskoj održali su se parlamentarni izbori po preferencijskom modelu glasovanja s cenzusom od 10 posto, na temelju Zakona u izboru zastupnika u Hrvatski sabor, koji je Sabor donio 13. veljače 2015.
Ostale novine u Zakonu, poput zastupljenosti 40 posto žena i muškaraca na kandidacijskoj listi, kao i odredbu o 1500 potpisa potrebnih za kandidaturu stranaka i nezavisnih lista te odredbu o zabrani kandidiranja za osuđene za zlouporabu položaja i ovlasti, srušio je Ustavni sud 24. rujna 2015.
 organizirala je 2014. izjašnjavanje birača o potrebi raspisivanja referenduma.){kind=link}