Preferencijski glas kojeg ćete moći iskoristiti i na ovim izborima uveden je zalaganjem GI ‘Birajmo zastupnike imenom i prezimenom’

Birajmo zastupnike imenom i prezimenom
Foto: Fah

“Prema našem iskustvo jedan preferencijalni glas je dovoljan. Jedan, dva, tri nije presudno. To govore sve ljudi koji nisu upravljali Hrvatskom. Onaj tko je bio ima najvažniju stvar, a to je politička stabilnost. Bez većine nema rasta, nema rejtinga. Vlast postoji zbog strateških stvari. Mi nikad nismo imali manjinsku vladu”, rekao je premijer Andrej Plenković za Večernji TV.

> Plenković: ‘Imamo i mi ideje za promjene izborne zakona, jedan preferencijalni glas je dovoljan’

Dana 5. srpnja održat će se parlamentarni izbori. Na njima, uz listu koju želi podržati, birač može zaokružiti i ime jednoga kandidata na toj listi kojemu želi dati prednost (preferencijski glas).

Uvođenje preferencijskog glasa samo je jedna od promjena izbornog sustava koje je 2014. zatražila građanska inicijativa “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”, a 2018. taj je zahtjev, sa zahtjevom za još dva preferencijska glasa bez cenzusa, ponovila GI Narod odlučuje.

Preferencijski glas uveden je za vrijeme vlade Zorana Milanovića nakon što je 2014. odbila raspisati referendum o promjeni izbornog sustava. Naime, prema tvrdnjama tadašnjeg ministra uprave Arsena Bauka u Republici Hrvatskoj postoji 4 milijuna birača iako prema popisu stanovništva 2011. u RH ima 4,3 milijuna stanovnika (Državni zavod za statistiku) i 3,5 milijuna punoljetnih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj (DZS). Razlika između ovih dviju informacija je 500.000 ljudi. Iako je GI “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” prikupila dovoljan broj potpisa, ako se kao ukupan broj birača uzimaju informacije Državnog zavoda za statistiku, tj. one s popisa stanovništva, Milanovićeva vlada proglasila je broj prikupljenih potpisa nedovoljnim, navodeći drukčiju brojku ukupnog broja birača.

Ipak, Milanovićeva vlada prihvatila je jedan od prijedloga inicijative, tvrdeći da nema ništa protiv uvođenja preferencijskog glasovanja. Tako je u izborni sustav uvedena mogućnost jednog preferencijskog glasa kojeg ćemo moći iskoristiti i na ovim izborima.

Što je tražila GI Narod odlučuje?

No, dodajmo da bi ovi izbori izgledali sasvim drukčije da je raspisan i referendum sa zahtjevom GI Narod odlučuje i da su na njemu izglasane predložene promjene.

Više od 400.000 građana zatražilo je 2018. da se raspiše referendum za:

* Uvođenje tri preferencijska glasa bez cenzusa od 10 posto – kako bi se omogućio veći neposredan utjecaj birača na sastav Sabora;
* Elektroničko i dopisno glasovanje – kako bi se svim biračima osiguralo jednako biračko pravo;
* Smanjenje broja saborskih zastupnika na maksimalno 120 – u svrhu učinkovitijeg djelovanja Sabora i manje fragmentacije;p
* Pravedniji raspored izbornih jedinica – kako bi se spriječila nejednaka vrijednost glasova u izbornim jedinicama;
* Sniženje praga na 4 posto – kako bi se smanjio broj propalih glasova birača;
* Da predstavnici manjina koji su birani na povlašteni način – ne mogu odlučivati o tome tko će formirati Vladu i o proračunu.

Da bivši HDZ-ov ministar Lovro Kuščević uz Plenkovićevu podršku nije Hrvatima “ukrao” referendum, danas bi Hrvatska, u uvjetima pandemije koronavirusa, daleko spremnije dočekala parlamentarne izbore.

> Dr. Natalija Kanački: Hoće li nam HDZSDP ukrasti i ove izbore za zastupnike u Hrvatski sabor?

> (VIDEO) Petrov: ‘HDZ i SDP zajednički odbijaju mogućnost uvođenja elektroničkog i dopisnog glasovanja’

> (VIDEO) Škoro: ‘U ovim okolnostima vlast treba razmisliti o uvođenju dopisnog i elektroničkog glasovanja’

“Iako je GI Narod odlučuje prikupila 10 posto više potpisa od potrebnog broja za raspisivanje referenduma, ministar Lovro Kuščević i Plenković su, uskraćujući neovisne promatrače ili promatrače GI Narod odlučuje – izbrojali da se desetci tisuća Hrvata ne znaju potpisati i napisati svoj OIB – a sve kako bi zadržao mogućnost da sa oko 23 posto glasova ima oko 40 posto mandata, zaustavio dopisno/elektroničko glasovanje, uvođenje tri preferencijska glasa bez praga te ukinuo privilegiranost zastupnika nacionalnih manjina”, upozorila je dr. Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji nakon što je Plenkovićev ministar “ukrao” referendum.

Budući da se predstojeći izbori odvijaju u uvjetima pandemije koronavirusa, oni bi bili daleko lakši i dostupniji da je uvedeno dopisno i elektroničko glasovanje.

Kako bi izgledali najavljeni parlamentarni izbori da Plenkovićeva Vlada nije ignorirala volju građana i ukrala referendum?

Podsjetimo, u izbornom programu za parlamentarne izbore 2016. godine koji je i danas dostupan na web stranici HDZ je obećavao biračima kako će uvesti e-glasovanje. Nakon što su osvojili vlast, HDZ mijenja ploču i zaboravlja na svoja predizborna obećanja, a čini i sve što može da spriječi referendum. HDZ-ov saborski zastupnik Branko Bačić i bivši ministar uprave Lovro Kuščević u zadnje dvije godine redovito su davali izjave o navodnim nemogućnostima uvođenja elektroničkog glasovanja. Njima se u protivljenju dopisnog i e-glasovanja pridružuje i SDP.

Dva temeljna razloga za uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja jesu olakšanje ostvarivanja biračkog prava, ali i omogućavanje više od 400.000 hrvatskih birača s prebivalištem izvan domovine, koji ne samo da ne mogu glasovati dopisnim ili elektroničkim putem, već se prije glasovanja moraju „registrirati“ za glasovanje i onda putovati stotinama i tisućama kilometara kako bi na malobrojnim lokacijama mogli ostvariti svoje građansko pravo. Također, to bi omogućilo svim hrvatskim državljanima, na primjer onima kojima je to otežano iz zdravstvenih razloga ili jer su se zatekli izvan Republike Hrvatske, da glasuju dopisno, tj. poštom ili elektronički – internetom. Ovakvi načini glasovanja omogućuju svima da lakše ostvare svoje biračko pravo zajamčeno u članku 45. Ustava prema kojem »hrvatski državljani imaju opće i jednako biračko pravo«.

Plenković i/ili nadležne institucije nisu omogućile istragu o Kuščevićevoj krađi referenduma i odbacivanju 30.000 tisuća važećih potpisa, čime je oštetio više od 400.000 građana koji su zatražili raspisivanje referenduma i spriječio da građani Republike Hrvatske – nakon što iz svog doma proteklih mjeseci rade, školuju se, kupuju ili podižu dokumente preko sustava e-Građani – mogu izabrati i način na koji će ostvariti svoje biračko pravo – na biračkom mjestu, glasovati elektronički ili dopisno.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr