Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) je izdao izvješće o promatranju parlamentarnih izbora u Hrvatskoj u 2015. godini.
Istaknuli su kako sveukupno gledajući, zakonodavni okvir osigurava čvrst temelj za provođenje demokratskih izbora. Birači su imali mogućnost birati između 166 kandidacijskih lista na kojima je bila zastupljena široka paleta političkih stavova i kojih registraciju je Državno izborno povjerenstvo (DIP) potvrdilo u jednom otvorenom i inkluzivnom procesu unutar 12 izbornih jedinica.
Ankete diktiraju kome će mediji davati prostor
Naglasili su kako je izmjenama i dopunama izbornog zakona medijima s nacionalnom koncesijom omogućeno da kandidatima osiguraju više razmjernu nego li jednaku zastupljenost u medijima. Tu su odredbu pozdravile medijske kuće ali se to pokazalo kontroverznim u samoj provedbi. Medijski nakladnici su koristili rezultate anketa tvrtki za ispitivanje javnog mnijenja kako bi odredili kriterije za donošenje uredničkih odluka o tomu hoće li o nečemu izvješćivati kao i o izboru sudionika u debatama. Manje stranke su se žalile kako nisu dobile dovoljno medijskog prostora.
“Sama promidžba je bila nezanimljiva i neprepoznatljiva, što se kao takvo odražavalo i na izvješćivanje medija. Preferencijalno glasovanje, koje se po prvi put koristilo na parlamentarnim izborima, nije uzrokovalo poteškoće ni izbornoj administraciji ni biračima. Zakonom je osigurano pravovremeno i učinkovito odlučivanje u slučajevima izbornih sporova ali nedostaju mehanizmi za provođenje promidžbe i propisa kojima se uređuju aktivnosti medija”, pojasnili su.
“Promidžba se odvijala u otvorenom ozračju, odražavajući poštivanje temeljenih sloboda izražavanja, kretanja i okupljanja. Dvije najveće stranke – Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) – vodile su najaktivnije promidžbe. Dok su s jedne strane sudionici izbora slali općenite poruke o nužnosti provođenja gospodarskih, društvenih i političkih reformi, otvaranju novih radnih mjesta i smanjenju iseljavanja, u samim promidžbama bilo je malo programskih sadržaja. Unatoč činjenici da su kandidati koristili pretežito umjeren način izražavanja, neke poruke bile su izrečene u populističkom i negativnom tonu”, ocijenili su u izvješću.
Osigurati više prilika svim sudionicima izbora za predstavljanje i obranu njihovih politika
“Ograničenje na samo jednu debatu u programu jednog nakladnika elektroničkih medija tijekom izborne promidžbe bi trebalo ukinuti kako bi se osiguralo više prilika svim sudionicima izbora za predstavljanje i obranu njihovih politika na jedan angažirani način”, istaknuli su iz OESS-a .
Dok su Nova TV i RTL isključili kao opciju organiziranje bilo kakve debate, HRT je planirao jednu debatu 6. studenog, koja bi obuhvaćala pet stranaka – SDP, HDZ, MOST, HDSSB i IDS – utemeljenu na rezultatima Ipsosove ankete temeljem koje su i donosili odluku o medijskoj pokrivenosti izborne promidžbe. Pritužba ORaH-a, upućena Etičkom povjerenstvu, o propustu HRT-a, proslijeđena je DIP-u, koje je ocijenilo kako su kriteriji koje je HRT primijenio u odabiru „proizvoljni“. Nakladnik elektroničkih medija, zbog miješanja u njegov rad i pritiske, kako je naveo, otkazao je debatu, ali je takav potez doživio brojne kritike, uključujući i onu Hrvatskog novinarskog društva
Narušeno pravo jednakosti glasovanja
Iako je jednakost glasova zajamčena Ustavom i izborni zakon propisuje kako se broj registriranih birača u 10 teritorijalnih izbornih jedinica ne bi smio razlikovati za više od 5 posto, konačni popisi birača za ove izbore ukazuju kako je odstupanje od prosječno velike izborne jedinice dostiglo 13.2 posto, čime se narušava pravo jednakosti glasovanja.
Određivanje granica izbornih jedinica nije provođeno od usvajanja Zakona o izbornim jedinicama 1999. godine, unatoč ranijim preporukama OESS/UDILJP-a i mišljenju Ustavnog suda iz 2010. upućenog Hrvatskom saboru kako bi granice izbornih jedinica trebale biti prekrojene u skladu s postojećim podacima o broju stanovnika, Ministar uprave je predlagao da se umjesto prekrajanja granica izbornih jedinica, preispita broj zastupnika izabranih u pojedinačnim izbornim jedinicama. Prema izjavama nekih sugovornika EAM OESS/UDILJP-a, cjelokupna pravovaljanost izbora mogla bi se temeljem ovoga osporavati.
Odredbe o rodnoj kvoti
Suprotno odredbama izbornog zakona, od ukupno 166 kandidacijskih lista, 33 liste nisu postupile u skladu s uvjetom kojim je propisan minimum od 40 posto kandidata svakog roda. Međutim, listama koje nisu postupile u skladu s odredbom o rodnoj kvoti, bilo je dopušteno sudjelovati u izborima temeljem odluke Ustavnog suda kako Zakon o ravnopravnosti spolova već propisuje novčanu kaznu od 50.000 kuna (otprilike 6.600 eura) za one koji ne poštuju kvotu i kako bi bilo nepravično proglasiti liste nevažećima na temelju toga. Dana 4. studenog je DIP proslijedio Državnom odvjetništvu i Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova informaciju kako 33 liste nisu ostvarile propisanu rodnu kvotu.
Kako bi se ostvarila bolja ravnoteža između žena i muškaraca koji obavljaju javnu službu za koju su izabrani, mogle bi se preispitati privremene posebne zakonske mjere, uključujući učinkovitije i razmjerne sankcije za nepostupanje u skladu s propisanim.
K tomu, političke stranke bi trebale razmotriti dragovoljne mjere u svrhu poticanja zatupljenosti žena na višim pozicijama unutar stranka, koje omogućavaju sudjelovanje u donošenju odluka, i povećanje prepoznatljivosti ženskih kandidata.
Promatranje izbora
DIP je pokrenuo on-line platformu putem koje su stranke i organizacije koje se bave promatranjem izbora mogle registrirati svoje promatrače. Ukupno je bilo 13.423 akreditiranih promatrača, od čega su političke stranke nominirale njih 12.613, NVO-i, kao organizacije civilnog društva za praćenje izbora – 746, skupine birača koji su kandidirali nezavisne kandidate – 35, i međunarodne organizacije – 29 promatrača. Pri tome su spomenute organizacije koje su akreditirale domaće promatrače: U ime obitelji, Udruženje za promicanje obrazovanja – Kali Sara, Demokratska zajednica Mađara Hrvatske, GONG i Nacionalno vijeće Roma.
Ured za demokratske institucije i ljudska prava (OESS/UDILJP) je glavno OESS-ovo tijelo koje pomaže državama sudionicama „u osiguranju potpunog poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, vladavine prava i promicanju načela demokracije i (…) izgradnji, jačanju i zaštiti demokratskih institucija, kao i promicanju tolerancije u cijelom društvu“ (Dokument s Helsinškog samita 1992. godine). To je poznatije pod nazivom ljudska dimenzija OESS-a.
OESS/UDILJP, sa sjedištem u Varšavi (u Poljskoj), je osnovan kao Ured za slobodne izbore 1990. godine na Pariškom samitu te je započeo s aktivnostima u svibnju 1991. godine. Godinu dana kasnije naziv ureda se promijenio kako bi isti odražavao prošireni mandat koji obuhvaća ljudska prava i demokratizaciju. Danas ured zapošljava više od 130 djelatnika.
OESS/UDILJP je vodeća organizacija u Europi koja se bavi promatranjem izbora. Svake godine OESS/UDILJP koordinira i organizira slanje na tisuće promatrača koji procjenjuju provode li se izbori na teritorijima država sudionica OESS-a u skladu s postavkama OESS-a, drugim međunarodnim standardima za demokratske izbore i nacionalnim zakonodavstvima. Jedinstvena metodologija koju primjenjuje, omogućava mu detaljan uvid u cjelokupan izborni proces. OESS/UDILJP pomaže državama sudionicama u unaprjeđivanju njihovih izbornih zakona kroz razne projekte pomoći.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
