29. svibnja 1848. – izbori za prvi reprezentativni parlament Hrvatske

Zagreb, 25.05.2015 - Služba za graðane Hrvatskoga sabora u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje organizira Treæu simuliranu sjednicu Hrvatskoga sabora za uèenike srednjih škola, na temu sprjeèavanje nereda na sportskim natjecanjima. Na fotografiji Nikša Mrkonjiæ, Dragutin Broz, Mate Matišiæ, Dino Mustafiæ, Duško Ljuština, Josip Leko. foto HINA/ Daniel KASAP / dk

Na današnji dan, 29. svibnja 1848. održani su prvi izbori za moderni Hrvatski Sabor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tijek društveno-političkih zbivanja u Hrvatskoj doveo je 1848. godine do uspostavljanja predstavničkog Sabora – modernog hrvatskog parlamenta koji je po prvi put u povijesti izabran putem javnih izbora. Raniji staleški Sabor nije se mogao uklopiti u novo doba čija su načela slobode i jednakopravnosti rušila stare institucije feudalnog društva u nestajanju.

Prvi moderni Sabor započeo je zasjedanje 5. lipnja 1848. godine čime je završilo razdoblje dotadašnjeg feudalnog, staleškog Sabora.
U novi Sabor je izabran 191 zastupnik na temelju izbornog reda koji je omogućio reprezentativni parlament, a dokinuo staleški. Izborni red je zadržao mogućnost da svoje mjesto dobiju i pojedinci na osnovi svoga virilnog prava (plemići) kako bi se održao parlamentarni kontinuitet. Na izborima za „četrdesetosmaški“ Sabor mogao je glasovati „svaki domovine ove sin, bez razlike roda i staleža, samo ako je pismen i ako je navršio 24 godine“.
Na svibanjskim izborima u Sabor su izabrani prvaci hrvatskog narodnog pokreta: Gaj, Kukuljević, Vukotinović, Mažuranić i drugi čije će političko, kulturno i prosvjetiteljsko djelovanje dati snažan doprinos oblikovanju moderne Hrvatske.

Tijekom lipnja i srpnja 1848. godine revolucionarni Sabor donio je niz dalekosežnih odluka poput one o ukidanju kmetstva, zatražio ujedinjenje Dalmacije i Vojne krajine s Hrvatskom, predložio poštivanje građanskih sloboda, tražio ustavno ograničenje vlasti habsburškog monarha, potvrdio odluku bana Jelačića o prekidu odnosa s Ugarskom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na sljedeće zasjedanje Sabor je čekao trinaest godina radi revolucionarnih zbivanja u Europi. No duh građanske i „svoje“ Hrvatske snažno izražen u parlamentu 1848. prenio se i u 1861. godinu. Iako je odluku o odgodi nastavka svoga rada “do sretnijih vremena” donio 9. srpnja 1848. godine, “četrdesetosmaški” Sabor je formalno raspušten kraljevim rješenjem tek 7. travnja 1850. godine.

“Četrdesetosmaški” Sabor prvi je Sabor koji je svoj rad otvorio široj javnosti i službeno, prvi put, zasjedao na hrvatskom jeziku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.