Kako se država zadužila uz rekordno nisku kamatnu stopu? Zašto pada javni dug? Kakva će biti turistička sezona? Tko će u javnom sektoru dobiti regres? U emisiji su gostovali: Zdravko Marić, ministar financija, Mato Crkvenac, bivši ministar financija, Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata i Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka.
“Regres bi trebali dobiti svi zaposleni u državnim i javnim službama”, rekao je Zdravko Marić. Ta tema je trebala biti predmet razgovora sa socijalnim partnerima. Sredstva za isplatu regresa u ovogodišnjem proračunu nisu planirana jer je namjera bila da se uvede rasprava o kolektivnim ugovorima i općenito o politici plaća, pojasnio je. “Kako ti razgovori i dogovor na kraju nisu postignuti, ja sam upozorio da postoje mogućnosti pokretanja sudskih tužbi zbog neisplate, a naša prošlost je pokazala da to u pravilu ide protiv države”, rekao je. Najavio je otvaranje dijaloga sa socijalnim partnerima u sljedećim danima, a potom preostaje pronaći sredstva za isplatu regresa. Rekao je da se radi o iznosu od oko 300 milijuna kuna i nadodao da će to biti riješeno u srpnju.
Kada je riječ o izdavanju obveznica, rekao je kako mu nije bilo nimalo lako prije mjesec dana donijeti odluku da odbije zaduženje. “Interes investitora je bio jako velik i transakcija nije bila upitna, ali cijena je bila glavni razlog za odgodu izdanja”, pojasnio je, piše HRT.
Zdenko Adrović prokomentirao je pad javnog duga za koji smatra da, nažalost, nije trend. Rekao je da Hrvatsku treba staviti u kontekst zbivanja u svijetu. U razdoblju od 2008. do 2015. “Hrvatska je sa svojim padom BDP-a bila na 182. mjestu, samo je sedam zemalja bilo lošije od nas. Ako uzmemo u obzir prognozirani rast, Hrvatska ne raste dovoljno. Potreban je daleko veći rast”.
“Mjere ekonomske politike ne daju efekte odmah, treba barem šest mjeseci da se postignu određeni učinci, prema tome, ovo što mi sad imamo nije nikakvo iznenađenje”, tvrdi Mato Crkvenac. Rekao je da je važna povoljna inozemna situacija pa je za uvjete u kakvima danas jesmo- za očekivati da se gospodarski rast nastavi. Smatra da je vrijeme da se postigne nacionalni konsenzus te da Plenković i Milanović najviše konvergiraju tome da mogu ozbiljno razgovarati o rješavanju problema u državi.
“Hrvatska je zbog ove krize izgubila jedan i pol godišnji BDP, probajmo zamisliti da nitko u Hrvatskoj godinu i pol dana nije ništa radio”, rekao je Vilim Ribić. On ne vjeruje da je potrebno usuglašavanje HDZ-a i SDP jer su, kako kaže, njihove politike iste i nema naznaka da će se promijeniti. Sumnja da će se ovaj rast održati jer je uglavnom motiviran vanjskim uzrocima – cijenom nafte, oživljavanjem tržišta u EU i samim ulaskom u EU. Marić se složio da je ovaj rast nedovoljan, ali i da je zdraviji i održiviji od onoga prije recesije.
Gosti su se dotaknuli i turističke sezone. Marić je rekao da bi sezona pred nama, prema svim očekivanjima, trebala biti dobra. Ipak, smatra da je sezona prekratka te da treba pojačati ponudu. “Turizam je vrlo važna stvar, ali Hrvatska nema druge bitne stvari”, smatra Crkvenac. “Ne možemo ovisiti o turizmu, on je već sad prevelik u cjelini onoga što mi stvaramo. Gdje je naša industrija, gdje je poljoprivreda? Stopa rasta se neće moći podići iznad 2 posto, ako se ne krene sa strukturnim reformama”, rekao je. “Obrazovanje treba prilagoditi gospodarstvu, a država se treba prilagoditi izvoznicima”, dodao je. Adrović se složio i rekao kako je Hrvatska postala turistocentrična država.
