Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović nakon sastanaka predstavnika Vlade s predstavnicima sindikalnih središnjica kazao je da je tema sastanka bila novi Prijedlog zakona o radu. Naglasio je da se o novom Prijedlogu održavaju konzultacije sa socijalnim partnerima. Ministar je kazao da se na sastanku razgovaralo i o minimalnoj plaći za 2021. godinu, ali i o novoj regulaciji rada nedjeljom.
Aladrović je istaknuo kako je bitno jačanje snage kolektivnog pregovaranja i socijalnog dijaloga.
– Pred nama je vrlo zanimljivo razdoblje u kojem imamo pregršt različitih tema, ali s druge strane to nam otvara mogućnost da jačamo socijalni dijalog i ekonomsku snagu u Republici Hrvatskoj, da jačamo poduzetništvo, radnička prava, dodao je.
– Ono što se ne možemo oteti dojmu je da imamo jedan akt koji se ne može nositi s današnjim vremenom. Spomenuli smo i temu Zakona o trgovini koji definira rad nedjeljom“, kazao je i dodao kako se ide u pravcu toga da većina nedjelja u godini bude neradna.
“Čitav niz izazova je pred nama, ali čak i kad se ne slažemo u stavovima, razgovorima možemo postići što veći konzenzus”, objasnio je Aladrović.
Ministar Aladrović je kazao da Vlada vidi potencijal i važnost socijalnog dijaloga, javlja HRT.
Novosel: Promijeniti svijest reguliranja odnosa radnika i poslodavaca
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel rekao je da njegov sindikat već godinama upozorava da se u Hrvatskoj prečesto mijenjaju zakoni. Naglasio je kako Hrvatska udruga poslodavaca maksimalno izbjegava kolektivno pregovaranje te se okreće prema vladama.
– I uglavnom Vlade prihvaćaju inicijative HUP-a i pokušavaju nametnuti pregovore prvenstveno o izmjenama Zakona o radu. I upravo to sada čine, poručio je.
Novosel je kazao kako je interes njegovog sindikata promijeniti svijest reguliranja odnosa radnika i poslodavaca u Hrvatskoj. Naglasio je da je predsjednik Vlade Andrej Plenković shvatio problem te u SSSH-u očekuju da se problemi riješe. Premijer Plenković bio je nazočan na sastanku s predstavnicima sindikalnih središnjica.
Pokušat ću sumirati ovih sat i pol razgovora, rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
– Još smo u prvim konzultacijama oko najava izmjena Zakon o radu zatražili sastanak s premijerom vezano uz našu potrebu da razgovaramo i o toj drugoj stvari. U društvu se previše govori o tome da je izmjena ZOR-a nužna kako bismo postigli veću konkurentnost hrvatskog gospodarstva i da je fleksibilizacija, posebice što poslodavci naglašavaju, rada i zapošljavanja na neodređeno nužna za povećanje zaposlenosti i za rast gospodarstva. Jasno je da nikad nigdje nije nitko u svijetu nije uspio dokazati tu tezu koja je liberalistička i nalazi se već dugi niz godina u tim javnim prostorima. Pa čak kad se uzima i primjer Njemačke koje se uzima kao zemlja koja je u jednom trenutku išla u nekakvo labavljenje tog zapošljavanja na neodređeno vrijeme uopće u tom sustavu zaboravljaju se dvije ključne stvari. Prvo da je Njemačka svoj rast započela daleko prije toga i da je Njemačkoj bilo nužno zapošljavanje novih radnika pa su ih novačili sa svih strana jer kod sebe nisu imali dovoljno i da je taj njihov izlet u pravcu tih tzv. skraćenih poslova dovela do toga da su s nekih 8 milijuna radnika koji su tako radili dobila još oko 1,5 milijuna novih, da se drastično smanjio broj nezaposlenih u evidenciji, ali se na drugoj strani istovremeno povećao broj onih radnika koji su tražili državnu potporu zato što nisu dovoljno zarađivali, rekao je.
– Dakle, u Njemačkoj se to nije pokazalo kao dobar model osim na razini administrativnog smanjenja nezaposlenih i to uz plaće koje su tamo sigurno veće, a mi bismo na inicijativu i nagovor poslodavačkih udruga svih vrsta i boja i na inicijativu i dijela nekih gospodarskih analitičara pokušali ugraditi to u Hrvatsku. Htjeli smo danas predsjedniku Vlade pokazati da je upravo takva politika 90-ih godina, pa onda izmjenama ZOR-a 2003. pa 2013. i 2014. svaki puta pod krinkom da se zakon o radu treba fleksibilizirati kako bismo povećali zaposlenost zapravo dogodilo jedino to da smo iz Hrvatske imali egzodus ljudi, i to posebice mladih, visokoobrazovnih ljudi. Oni su jednostavno zaključili: ako nas iz HR tjera mala plaća i nestalni i nesigurni poslovi onda idem sreću potražiti u inozemstvu pa ću tamo barem dobro zaraditi. To je činjenica da se upravo na ovakvoj uporabi , na ovakvog ZOR-a, i rekao bih velikim dijelom i zlouporaba nekih odredbi vezano uz rad na određeno vrijeme i nekih drugih kategorija Hrvatsku dovelo u situaciju da će sigurno na sljedećem popisu stanovništva brojiti negdje 3,8 milijuna stanovnika jer nas je napustila dobra desetina ljudi koji su u Hrvatskoj bili na zadnjim prebrajanjima, rekao je Sever.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
