Alarmantni podaci – prijeti li Europi urušavanje mirovinskog sustava?

Foto: fah

Ruski predsjednik Vladimir Putin želi podići dobnu granicu za umirovljenje, na 60 za žene i 65 za muškarce. U zemlji gdje muškarci u prosjeku žive 66 godina, to nije dobro primljeno pa se Rusi bune.

Istražili smo kakva je situacija u zemljama Europske unije koje, doduše, imaju dulji životni vijek muškaraca, no najave o podizanju dobne granice za umirovljenje tjeraju “strah u kosti” većini radnika.

Naime, mirovinski sustavi europskih zemalja pokazuju se teško održivima zbog čega većini Europljana prijeti osjetan pad zamjene mirovina u odnosu na plaću.

Ministar Pavić: ‘Ovo nije nacionalizacija drugog stupa, no stotine tisuća ljudi imat će manje mirovine’

Na održivost mirovinskog sustava značajno utječe i vrijeme provedeno u mirovini, a Europska komisija izradila je studiju koja pokazuje da je u 2017. godini u većini europskih zemalja granica za odlazak u mirovinu je 65 godina za muškarce dok je za žene i niža, što je prilično loš podatak ako u obzir uzmemo duljinu životnog vijeka.

U Belgiji, Danskoj, Cipru i Luksemburgu dob za žene i muškarce je izjednačena na 65 godina, a u krugu zemalja koje su već izjednačile dob za žene i muškarce i pomaknule rok iznad 65 godina su Nizozemska (65 godina i devet mjeseci), Irska (66 godina), Poljska (66 godina i jedan mjesec) i Italija (66 godina i sedam mjeseci).

U mirovinu  se najranije odlazi u Malti – sa samo 62 godine, Latviji čiji je prag 62 godine i devet mjeseci i Češkoj u kojoj muškarci u mirovinu odlaze sa 63, a žene između 58. i 62. godine.

Ipak, ove granice značajno će se mijenjati, budući da je dulji i životni vijek radnika u razvijenim zemljama Europe. Predviđeno je podizanje granice na 67 godina nakon 2020. godine kada se planira i izjednačiti životna dob za muškarce i za žene. Trancizijske zemlje u kojima radnici imaju i kraći životni vijek uglavnom drže granicu od 65 godina, uz izuzetak Hrvatske koje planira pomaknuti granicu na 67 godina od 2033. godine prema posljednjim najavama.

Nakon 2020. većina zemalja planira izjednačiti životnu dob za žene i muškarce. Razvijene europske zemlje (s dužim životnim vijekom) predvidjele su podizanje dobne granice prema 67 godina, dok se tranzicijske zemlje uglavnom drže granice od 65 godina. Izuzetak je Hrvatska jer je predvidjela pomicanje granice na 67 godina od 2038. godine, a prema najavama, taj bi se rok mogao skratiti na 2033. godinu.

Ubrzano starenje stanovništva – neodržive mirovinske politike

Međutim, podaci Eurostata također upozoravaju na ubrzano starenje stanovništva. Prema najnovijim studijama, smanjuje se udio radno sposobnih osoba u EU, dok se relativan broj umirovljenika povećava. Udio starijih osoba u ukupnom stanovništvu znatno će porasti u narednim desetljećima jer će veći udio poslijeratne generacije „baby booma” ostvariti uvjete za mirovinu. To će pak dovesti do povećane obveze za radno sposobno stanovništvo da zajamči sredstva za socijalne izdatke starijeg stanovništva za niz povezanih usluga.

Rast relativnog udjela starijih osoba može se objasniti sve duljim životnim vijekom, navodi se u istraživanju. To je obrazac koji se zbog porasta očekivanog životnog vijeka može uočiti već nekoliko desetljeća, a sdruge strane neprekidno niske razine plodnosti tijekom mnogih godina pridonijele su starenju stanovništva jer je manji broj rođenih doveo do smanjenja udjela mladih osoba u ukupnom stanovništvu.

Očekuje se da će u razdoblju od 2016. do 2080. udio radno sposobnog stanovništva stalno opadati sve do 2050. prije nego što dođe do djelomične stabilizacije, dok će starije osobe vjerojatno činiti sve veći udio ukupnog stanovništva: osobe u dobi od 65 godina ili više činit će 29,1 % stanovništva u EU-28 do 2080., u odnosu na 19,2 % u 2016.

Sva ova predviđanja u opširnoj studiji, dovode do neminovnog urušavanja mirovinskog sustava kakvog poznajemo, ukoliko ne dođe do oštrih zaokreta u trenutačnim mirovinskim politikama.

Prvi mirovinski stup kao protočni bojler – davno potrošen

Ministrica Šikić: Postojeći sustav umirovljenja je neodrživ, u mirovinu sa 67 od 2028.

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr