Zoran Milanović prisegnuo je 18. veljače 2020. godine. i postao peti predsjednik Republike Hrvatske. U protekle četiri godine svog mandata neke je razočarao, druge oduševio, a mnoge zabavio svojim nesvakidašnjim izjavama. No, je li zabavljanje širokih narodnih masa dovoljno za još jedan mandat? Je li Milanović lijevi ili desni predsjednik? Koje ćemo njegove poteze pamtiti?
>Predsjednik Zoran Milanović ismijao reakciju pravobraniteljice Ljubičić na njegovu izjavu da je Habijan homoseksualac
Superizborna godina nedavno je započela, a fokus javnosti očekivano je usmjeren na parlamentarne izbore. Ipak, nije nevažno ni tko će biti novi predsjednik RH. Ta funkcija uz male izvršne ovlasti (obrana, vanjski poslovi) nosi velik simbolični značaj i ugled u društvu.
Također, predsjednik zbog personaliziranog, izravnog izbora i glasova oko milijun glasača ima legitimitet kao nijedan drugi političar na dužnosti.
Konačno, zbog pozicije koju obnaša Predsjednik RH ima izvanrednu medijsku vidljivost koju može, bez obzira na skromne stvarne ovlasti, iskoristiti za ukazivanje na probleme u društvu i predlaganje rješenja.
Kako je Milanović pobijedio?
Prošli predsjednički izbori bili su izuzetno zanimljivi. U borbi troje podjednako jakih kandidata, Milanović je iskoristio bratoubilački rat na desnici između Kolinde Grabar Kitarović i Miroslava Škore te izašao kao pobjednik. U prvom krugu bio je vodeći s 29,55%, a u drugom krugu pobijedio je kandidatkinju HDZ-a Kolindu Grabar Kitarović osvojivši 50,74% glasova. Mnogi smatraju da je za pobjedu SDP-ovog kandidata Milanovića u drugom krugu bio presudan poziv Miroslava Škore svojim biračima da prekriže glasački listić.
>Milanović oko izbora glavnog državnog odvjetnika: Svaka povezanost s politikom bila bi opasna
Inauguracija i početak mandata
U kampanju je Milanović išao sa sloganom “Predsjednik s karakterom” te je najavljivao zaokret u odnosu na politiku tadašnje predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Obećavao je Milanović vraćanje izgubljenog digniteta funkciji predsjednika RH, neovisnost od izvršne vlasti, smanjivanje troškova, zalaganje za Hrvate u BiH, obećao je da će biti pravobranitelj svih potlačenih u društvu…
Već je sama inauguracija Milanovića za predsjednika RH slikovito najavila promjene. Milanović je odbacio tradicionalnu inauguraciju na Markovu trgu i cijelu ceremoniju skromno odradio na Pantovčaku.
Sukob s Plenkovićem i HDZ-om
Milanović je već u prvim izjavama nakon pobjede na izborima najavio “tvrdu kohabitaciju” s HDZ-ovom vladom. Taj je odnos “Leitmotiv” cijelog dosadašnjeg Milanovićevog mandata, a posebno je vidljiva netrpeljivost s predsjednikom HDZ-a i premijerom Andrejem Plenkovićem. Milanović se u svom mandatu postavio kao glavni opozicijski faktor HDZ-u napadajući ih gotovo svakodnevno. Tu svoju poziciju Milanović može zahvaliti nedovoljno snažnoj stranačkoj opoziciji, ali i medijima koji Milanovića, zbog njegovog osebujnog stila komunikacije, u stopu prate i rado prenose.
>Što je VSOA – oko čijeg se čelnika natežu Milanović i Plenković?
Iako često zabavna, komunikacija Milanovića i Plenkovića vrlo je često ispod svakog nivoa pristojne političke rasprave. Dojam je da takav diskurs bolje odgovara Milanoviću koji prednjači po agresivnosti i nepristojnosti. Osim s Plenkovićem, Milanović se svakodnevno prepucavao s bivšim ministrom obrane Banožićem. Taj je odnos umjesto suradnje koju propisuje i Ustav, doveo do poteškoća u funkcioniranju i zastoja u napretku Hrvatske vojske.
Osim personalnih svađa i uvreda, Milanović i HDZ-ova vlada sukobljavali su se i oko nekih političkih pitanja: imenovanja veleposlanika, funkcioniranja Hrvatske vojske, rata u Ukrajini, postavljanja Dobronića, modela pomoći Hrvatima u BiH.
EU, ratu u Ukrajini, Hrvati u BiH
Na vanjskopolitičkom planu Milanović je, za razliku od svog premijerskog mandata, blago suverenistički nastrojen. On je često kritičan prema politikama Europske unije te ih nije sklon nekritički provoditi. Također, iako načelno podržava Ukrajinu zalaže se za neutralniju politiku RH i gledanje naših interesa. Po njemu, treba ostati što je moguće više sa strane dok se “veliki tuku”.
Za razliku od svog premijerskog mandata Milanović kao predsjednik RH čvrsto podupire konstitutivnost i prava Hrvata u BiH. U tim je nastojanjima često eksplicitniji od HDZ-a i stranaka desnice čime je zaradio mnoge simpatije među tamošnjim Hrvatima. Osim u potpori Hrvatima u BiH, Milanović je iznenadio i sukobljavanjem s lijevim intelektualcima i političarima. Pod njegovim su se udarom našli Žarko Puhovski, Tomislav Tomašević, Sanja Sarnavka…
>Anušić: Moja suradnja s Milanovićem bit će onakva kako nalažu zakon i Ustav
Zbog navedenih poteza u medijima se često spominje teza o Milanoviću kao desnom predsjedniku.
Takvu tvrdnju smatram pretjeranom, a Milanović je još uvijek ponajprije političar lijeve provenijencije s potporom lijevo-liberalnih birača. Usprkos tome, činjenica je da je Milanović neke svoje stavove i politike iz prošlosti revidirao i primakao bliže centru, pa i desnici.
Dan državnosti, protivljenje Hosu, prijateljstvo s Dodikom
I dok zalaganje za Hrvate u BiH nailazi na odobravanje velike većine javnosti u RH, njegov je odnos s Miloradom Dodikom za mnoge problematičan. Milanović ne krije prijateljstvo s predsjednikom Republike Srpske, entiteta u BiH iz kojeg su tijekom rata protjerane stotine tisuća Hrvata i Bošnjaka, a mnogi su smrtno stradali. Dodik se takve politike ni danas ne odriče nego najavljuje odcjepljenje i pripajanje Srbiji.
Milanović, baš kao i u premijerskom mandatu ne krije netrpeljivost prema postrojbama HOS-a. Podsjećamo na mnoge svečanosti s kojih je iz protesta otišao zbog njihove nazočnosti.
>Za promjenu spola dovoljna izjava: Milanović i SDP omogućili su to 2013., Bartulica traži izmjenu Zakona
Još je skandalozniji Milanovićev odnos prema Danu državnosti. On ga naziva HDZ-ovim praznikom i ignorira službene proslave i protokole. Nedopustivo je to ponašanje koje pokazuje nepoštovanje države kojoj je po svojoj funkciji na čelu.
Predsjednički izbori 2024.
Predsjednički izbori bit će u prosincu, a Milanović će se zasigurno natjecati za reizbor. Njegovi protukandidati još nisu poznati te je stoga i prerano govoriti o izgledima. Poznato je da će Milanović imati potporu SDP-a, a iz Možemo su najavili da će imati vlastitog kandidata. Od stranaka desnice teško je očekivati potporu za sadašnjeg predsjednika. Izglednije je da će HDZ na megdan Milanoviću poslati vlastitog kandidata, dok će neke od stranka desnice pokušati pronaći zajedničkog kandidata – nekog novog Miroslava Škoru.
