Apel Vladi RH za očuvanje sustava javnoga financiranja domaćih znanstvenih časopisa

Senat Sveučilišta u Zagrebu jednoglasno je 9. srpnja 2019. donio Apel za očuvanje sustava javnoga financiranja domaćih znanstvenih časopisa te za regularno i dostatno financiranje znanstvenih časopisa u 2019. godini i uputio ga predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću, s molbom za hitno postupanje. Najveće hrvatsko sveučilište smatra da je Javni poziv za financiranje znanstvenih časopisa, koji je raspisalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, protivan vrjedećim zakonskim normama i traži njegov hitan opoziv te osiguravanje regularnoga i dostatnoga financiranja znanstvenih časopisa u 2019. godini. Naime, sredstva predviđena javnim pozivom bitno su manja od sredstava koja su časopisi dobivali prethodnih godina što dovodi u pitanje njihov opstanak.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je 12. lipnja 2019. Javni poziv za financijsku potporu znanstvenim časopisima i časopisima za popularizaciju znanosti u 2019. U točki II. propisano je da pravo prijave imaju organizacije civilnoga društva,  trgovačka društva registrirana za nakladničku djelatnost i znanstvene organizacije, osim javnih znanstvenih instituta i javnih visokih učilišta. Sadržaj točke II. nije zakonit, jer nije u skladu člankom 108. stavkom 3. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Javni poziv ne može isključiti javna sveučilišta i javne znanstvene institute iz prava na prijavu na Javni poziv s izlikom da su im troškovi izdavanja znanstvenih i znanstveno-stručnih časopisa te časopisa za popularizaciju znanosti prihvatljivi u sklopu programskoga financiranja. Sadržajem točke II. Javnoga poziva javna sveučilišta i javni znanstveni instituti su diskriminirani u odnosu na organizacije civilnoga društva – udruge, trgovačka društva registrirana za nakladničku djelatnost i druge znanstvene organizacije upisane u Upisnik znanstvenih organizacija.

Isto tako, u Državnom proračunu za 2019. godinu i projekcijama za 2020. i 2021. godinu sredstva namijenjena za financijsku potporu znanstvenim časopisima i časopisima za popularizaciju znanosti u 2019. godini nalaze se unutar aktivnosti Izdavanje domaćih znanstvenih časopisa i ne spadaju u aktivnost Programsko financiranje javnih znanstvenih instituta, odnosno u aktivnosti Programsko financiranje javnih znanstvenih instituta i Programsko financiranje javnih visokih učilišta. Dakle sredstva namijenjena izdavanju domaćih znanstvenih časopisa u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2019. godinu ne mogu se koristiti u okviru sredstava namijenjenih za programsko financiranje javnih sveučilišta i javnih znanstvenih instituta, na što je upozoreno i u Izvješću Državne revizije o izvršenju Državnoga proračuna RH za 2018. godinu (str. 38), gdje je takvo postupanje Ministarstva znanosti i obrazovanja označeno protupropisnim.

Promjene sustava javnoga financiranja znanstvene djelatnosti i visokoga obrazovanja uvođenjem tzv. programskih ugovora osmišljene su i provedene u razdoblju kada nije djelovalo središnje najviše nacionalno znanstveno i stručno tijelo Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, koje se skrbi za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokoga obrazovanja i tehnološkoga razvoja u Republici Hrvatskoj. Sve te činjenice upućuju na zaključak kako je promjenama sustava javnoga financiranja znanstvene djelatnosti i visokoga obrazovanja izigrana ustavna, zakonodavna i predstavnička uloga Hrvatskoga sabora kao najvišega zakonodavnoga i predstavničkoga tijela u Republici Hrvatskoj, upozorava Senat Sveučilišta u Zagrebu.

Apel za očuvanje sustava javnog financiranja domaćih znanstvenih časopisa te za regularno i dostatno financiranje znanstvenih časopisa u 2019.

Odluka Senata Sveučilišta u Zagrebu kojom se jednoglasno prihvaća Apel

Preporuka uredništvima časopisa koje izdaju sastavnice Sveučilišta u Zagrebu

Ugrožen dugogodišnji sustav uravnoteženoga financiranja znanstvenih časopisa

Republika Hrvatska je tijekom proteklih desetljeća razvila objektivan, uravnotežen i poticajan sustav vrjednovanja znanstvenih časopisa, koji se temelji na nizu objektivnih parametara. Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao tijelo državne uprave vodilo je od 1995. do 2018. prepoznatljivu nacionalnu politiku financiranja, koja je rezultirala objektivno mjerljivim porastom kvalitete i međunarodne vidljivosti hrvatskih znanstvenih časopisa. Tomu svjedoče podatci da su, potkraj 2018. godine, 123 hrvatskih časopisa referirana u bazi Web of Science Core Collection (WoSCC), 155 časopisa u Scopusu, a 106 u Directory of Open Access Journals (DOAJ). Tim rezultatima Hrvatska odskače od svih usporedivih zemalja. Nezakonita promjena u načina financiranja znanstvenih časopisa dovela je do urušavanja prepoznatljive i uspješne nacionalne politike, do ugrožavanja opstanka velikoga broja časopisa i do diskriminacije časopisa koje izdaju javna sveučilišta i javni znanstveni instituti.

Nezakonita promjena načina financiranja znanstvenih časopisa proizvela je dva pogubna učinka s nesagledivim znanstvenim, političkim i kulturnim posljedicama:

1) Rušenje nacionalnoga sustava vrjednovanja i podupiranja znanstvenih časopisa koji je izgrađivan tijekom više desetljeća i koji je po sebi postao kulturnom institucijom od posebne nacionalne važnosti i nesumnjive međunarodne prepoznatljivosti.

2) Drastično smanjivanje sredstava koja se izdvajaju za financiranje znanstvenih časopisa i časopisa za popularizaciju znanosti vidljivo je iz činjenice da je u 2018. za objavu 188 znanstvenih časopisa Država izdvojila 12.044.389 kn, a da je za ovu godinu planirano pet puta manje: 2.599.214 kn.