Otkako je u Hrvatsku euro uveden kao službena valuta, uslijedio je niz usporedbi cijena proizvoda u Hrvatskoj i drugim zemljama eurozone, osobito u susjednoj Sloveniji.
> Nakon uvođenja eura poskupljenja: ‘Cijene zaokružujemo da nema previše kovanica’
> Prof. Lovrinović: Štete od uvođenja eura neusporedivo su veće od koristi
> Nobelovac upozorio: Hrvatska bi trebala pričekati s uvođenjem eura
Provjerili smo razlike u cijenama Bauhausa za Sloveniju i Hrvatsku. Njemačko−švicarski trgovački lanac za građevinske, kućanske i vrtne materijale posluje diljem Europe, a u Hrvatskoj ima osam trgovina.
Bauhaus: “Jamčimo iste cijene u svim prodajnim centrima”
Katalog je u obje države objavljen za siječanj ove godine, a razlike u cijenama su poprilične.
Kataloge u cijelosti možete usporediti na poveznicama za slovensko tržište i za hrvatsko tržište.
Što kaže Lidl o razlikama u cijenama na slovenskom i hrvatskom tržištu?
Trgovački lanac Lidl prije nekoliko dana oglasio se o razlikama u cijenama svojih proizvoda u ove dvije zemlje. Ističu da na formiranje cijena u nekoj zemlji utječu mnogobrojni čimbenici, od iznosa stope PDV-a, trošarina, troškova analiza proizvoda, logističkih troškova i slično. U odgovoru se ne navode troškovi rada i plaće slovenskih i hrvatskih radnika.
“U slučaju usporedbe cijena u slovenskom i hrvatskom Lidlu, stopa PDV-a na hranu u Sloveniji iznosi 9,5 posto, dok je u Hrvatskoj stopa 5 posto za dio proizvoda (kruh, svježe meso i riba, jaja, voće i povrće, jestive masti i ulja, dječja hrana, ulošci i tamponi koje čine cca 10% našeg ukupnog asortimana ), a za ostatak je 25 posto. Što se tiče usporednog računa iz oba Lidla koji je objavljen u nekoliko hrvatskih medija, čak 8 od 10 proizvoda s navedenog računa iz slovenskog Lidla ima stopu poreza 9,5 posto, a u Hrvatskoj 25 posto. Radi se o razlici od čak 15,5 postotnih poena. Nadalje, Hrvatska plaća povratnu naknadu na PET ambalažu u iznosu 0,07 eura što se reflektira na proizvode kao što su mineralna voda i sokovi”, navodi Lidl za Večernji list.
Nadalje napominju da u Sloveniji jeftiniji i benzin i dizel, što čini razliku u logističkim troškovima za dostavu robe.
Pritom napominju i da je Hrvatska značajno razvedenija od Slovenije.
“Transportno je zahtjevna zbog specifičnog geografskog oblika te logistika uključuje i otoke, što je dodatan izazov”, navode u priopćenju.
> Poskupljenja: Jesu li cijene vraćene na stare iznose?
> Vlada objavila: Ovo su nove cijene ulja, šećera, mljevenog mesa…
> Sever: Ne rastu ni plaće ni mirovine toliko koliko su rasle cijene
“Neki od čimbenika koji su doveli do globalnih poremećaja su i cijene sirovina, dobavljivost robe, porast cijena logistike, porast cijena struje i plina te općenitih troškova poput održavanja, utjecaj rata u Ukrajini te posljedično visoka inflacija. Maloprodajne cijene određenih proizvoda rasle su u skladu s rastom nabavnih cijena, ali i ostalim čimbenicima koji su utjecali na kretanja na globalnim tržištima, ali i ovdje želimo naglasiti kako porast ulaznih cijena naših dobavljača nismo slijepo prelili na naše kupce, već smo s izuzetnom pažnjom i brigom korigirali cijene, upravo kako ne bismo dopustili da naši kupci osjete svu težinu inflatornog pritiska koji se pojavio”, stoji dalje u pojašnjenju Lidla Hrvatska.
Također tvrde da Lidl Hrvatska nije povećavao cijene prilikom prelaska na euro.
“Cijene proizvoda iz redovnog asortimana Lidla preračunate su iz kuna u eure prema pravilima matematičkog zaokruživanja (bez neopravdanog povećanja cijena) ili u korist kupca. Također, kako bi potvrdili transparentan odnos prema kupcima, Lidl je pristupio Etičkom kodeksu kojim se utvrđuje način postupanja poslovnih subjekata u svrhu pouzdanog i transparentnog uvođenja eura, s ciljem stvaranja povjerenja i sigurnog okruženja za potrošače. U okviru dosadašnjih nadzora inspekcije, u Lidlu Hrvatska nije utvrđeno neopravdano dizanje cijena”, poručili su.
Hrvatska od 1. siječnja 2023. postala 20. članica eurozone
Podsjećamo, Hrvatska je 1. siječnja 2023. postala 20. članica eurozone, monetarne unije članica Eeropske unije, čime joj je primarna valuta i jedino zakonsko sredstvo plaćanja postalo euro.
Euro je trenutačno službena valuta u 20 od 27 država članica EU-a koje zajedno čine eurozonu.
Pet članica iz različitih razloga ne želi se odreći svog monetarnog suvereniteta. Riječ je o dvije stare članice EU-a, Danskoj i Švedskoj, te tri nove, Mađarskoj, Češkoj i Poljskoj.
Danska je već prilikom pristupanja Uniji tražila izuzeće.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
