Prošli je mjesec policija u Kustošiji u Zagrebu, nakon potjere, presrela kombi s migrantima i njihovim švercerima. Potom su u priopćenju rekli da su ilegalni došljaci ušli u Hrvatsku preko „zelene granice“.
Sve što je zeleno sada je u modi: zelena energija, zelena hrana, zelena politika, zelena javna nabava – zeleno je pozitivno i poželjno, piše Boris Beck u kolumni u Večernjem listu.
A što je to zelena granica? Pa to su one beskrajne prašume i pustopoljine između Bosne i Hrvatske kojima se ljudi šetkaju po miloj volji. Policija ih skoro uopće ne kontrolira – a granica koja je propusna, i nije neka granica.
Prošupljenu granicu naziva se zelenom
Da bi se prikrila neugodna činjenica da hrvatska država ne može nadzirati vlastitu granicu, jednostavno ju se nazvalo zelenom, iako bi je bilo točnije nazvati prošupljenom.
Analogna je zlouporaba riječi „zeleno“ u takozvanim zelenim otocima – to su one gadne nakupine prljavih kontejnera i gomila vreća sa smećem po Zagrebu. Ljepše ih je zvati zelenim nego odvratnim i smrdljivim.
>Plenković ustraje na imenovanju Turudića, žali se na ‘kampanju niza aktera’
Zeleni otoci nisu zeleni, a zelena granica nije granica. Pozitivna riječ prikriva neugodnu istinu, i tako je iskrivljava, za račun vlasti.
To se isto dogodilo kad je ovaj tjedan Plenković rekao da njegov kandidat za državnog odvjetnika nije lagao o svojim čestim i intenzivnim vezama s USKOK-ovom osumnjičenicom, nego je bio “reduciran u izričaju”.
Reduciranje je u pravilu nešto pozitivno: u ekologiji se teži reduciranju emisije stakleničkih plinova, u vježbanju se želi reducirati kilaža. U gradovima se trude reducirati buku i promet motornih vozila, u dijetama se reducira unos kalorija – redukcija znači manje otrova i štetnih tvari, a više zdravlja.
U svjedočenjima državnog odvjetnika reducirana je istina
Reducirani izričaj pisca, zen-mudraca ili slikara znači koncentrat mudrosti i istine, iz kojeg je trudom i nadahnućem izbačeno sve trivijalno i banalno, te je ostala bit radosti i ljepote.
No u slučaju državnog odvjetnika je obratno: u svim je njegovim svjedočenjima reducirana upravo istina, a zadržan koncentrat banalnosti, muljanja i obmane.
Tome je bio vješt i Andrija Hebrang, koji je izjavio da nikad ne laže, nego da samo povremeno govori neistinu. No to je bila prva generacija HDZ-ovaca, cinična i podla kao i ova nova, ali je barem još priznavala razliku između laži i istine. Međutim, Plenković ne spominje istinu, nego „izričaj“.
>Plenkovićeva vlada ostat će upamćena po uvođenju rodne ideologije i vrijednosnom preusmjeravanju Hrvatske
Istina je konkretna i uhvatljiva, može se rečeno usporediti sa stanjem stvari, pa prevaranta uhvatiti u laži, za svinuti repić, kao prasca u kaljuži. Ali izričaj je neuhvatljiv i apstraktan, on se jednostavno izriče, nikome posebno i ni zbog čega.
Izričaj izvan istine i laži
Takav općeniti izričaj, nepovezan sa stvarnošću, izvan istine i laži, može se povećati ili smanjiti, proširiti ili suziti, ekspandirati ili reducirati – svejedno, jer ne obvezuje govornika ni na što, pa je sam po sebi besmislen.
‘Di si, radosti‘, pisala je osumnjičenica sucu, a sudac joj je odgovarao s ‘Di si, lipa‘. Ta naivna i prostodušna osjećajnost potpuno je u skladu s njezinim i njegovim seoskim porijeklom.
No ono što bi moglo u Promini i Lugu Gradinskom proći kao ruralna erotika, pretvorilo se u političku pornografiju, i baš su zato njihovi srdačni pozdravi, čim su ih grafiteri ispisali pred muzejom Mimara, hitno uklonjeni. Da se bar mogu skloniti i s interneta!
Jer mediji su ispunili svoju ulogu, da raskrinkaju političare, ali pokvarenost naše vlasti toliko je ogoljena da je to sramotno gledati. Majstori kuhinje reduciraju umake kako bi im smanjili bljutavost i vodenastost, te postigli koncentraciju okusa.
Plenković je takav chef koji je redukcijom kadrova postigao koncentraciju otrovnog taloga, i bez srama nam je poslužuje.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.