Beck: Svijet bez ljudi, a preostali obolijevaju prije svojih djedova

sloga
Foto: Narod.hr

Dok sam išao u osnovnu školu, naveliko se govorilo o Populacijskoj bombi, knjizi koju je 1968. objavio profesor sa sveučilišta Stanford Paul Ehrlich. Predvidio je da će se svjetsko stanovništvo sve brže udvostručavati, da će do kraja 20. stoljeća Zemlja postati premalena za sve i da ćemo svi umirati od gladi. Kao lijek je preporučio spolni odgoj, steriliziranje ljudi i intenziviranje pobačaja, u što i danas mnogi vjeruju, iako populacijska bomba nije nikad eksplodirala, tek se začuo tihi pfff kad joj se fitilj ugasio. Piše Boris Beck za Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Analiza: Hrvatska je u 10 godina ostala bez gotovo 10 posto svoje populacije, glavni razlog za nezasnivanje obitelji, gospodarska nesigurnost

Indijce i Kineze bila je zbog toga ’70-ih uhvatila panika, pa su prvi sterilizirali milijune, a drugi prisilili na pobačaj možda i 100 milijuna žena, ali bilo je to nepotrebno: slučaj je htio da se baš te iste 1968. rast svjetskog stanovništva počeo usporavati. Dosad se usporio toliko da veći dio svijeta izumire, a od sredine stoljeća nepovratno će se smanjivati i broj ljudi na Zemlji, tako da nikad neće prijeći 9 milijardi.

Ljudi u najrazvijenijim zemljama sve su bolesniji

Ironično je da je Ehrlich mislio da ćemo biti mršavi kao kosturi, a zapravo smo sve deblji. Umjesto gladi, izloženi smo pandemiji pretilosti, tako da će za deset godina čak pola milijarde ljudi imati dijabetes tipa 2. Osim dijabetesa na nas vrebaju i mnoge druge bolesti, poput raznih rakova, srčanih problema, demencije i visokog kolesterola, što sve zajedno dovodi do neobičnog zaključka: ljudi u najrazvijenim zemljama sve su bolesniji.

> Beck: Mi sve probleme želimo riješiti ili pilulom ili pritiskom na gumb

Najnovije istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Oxford i Sveučilišnog kolegija u Londonu, koji su između 2004. i 2018. analizirali zdravstvene kartone 100.000 Amerikanaca i Europljana, otkrili su paradoksalnu činjenicu: što ste se rodili kasnije nakon Drugog svjetskog rata, to imate više zdravstvenih problema, a danas smo općenito svi u lošijem stanju nego naši predratni preci. Za ljudima rođenima u 19. stoljeću zaostajemo i u snazi i u zdravlju – čili starci relikt su prošlosti, dobro došli među prerano oronule i ocvale yuppieje i hipstere.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema jednoj studiji životni vijek ljudi počeo se skraćivati

Ti su nalazi veoma zabrinuli istraživače jer su shvatili da će stanovništvo bogatih zemalja, koje živi sve duže, te dodane godine provesti u lošem zdravlju, što će izazvati velike ekonomske teškoće. No jedna druga studija, objavljena istovremeno u Americi, pokazuje ne samo da nam se životni vijek neće više produžavati, nego se počeo i skraćivati. Ehrlich je bio previše optimističan u pogledu ljudske vitalnosti i sposobnosti da se razmnožava; Steven Austad, profesor na Sveučilištu u Birminghamu u Alabami, bio se 2000. okladio da je već rođena prva osoba koja će doživjeti 150 godina. Okladu će zacijelo izgubiti.

Nova studija proučila je smrtnost u SAD-u, Hong Kongu, Japanu, Južnoj Koreji, Australiji, Francuskoj, Italiji, Švicarskoj, Švedskoj i Španjolskoj u zadnjih 30 godina – i svuda se porast očekivanog životnog vijeka jako usporio, a u SAD-u se očekivani životni vijek čak i smanjio, i to prije smrtonosne pandemije covida.

Eto slike budućnosti: svijet bez ljudi, a preostali obolijevaju prije svojih očeva i djedova, i umiru sve ranije. S velikim sam olakšanjem pročitao da nova metoda pomlađivanja uključuje ubrizgavanje lososove sperme pod kožu. Ako smo već šećeraši, možemo barem izgledati mladoliko. I bit ćemo tako slatki leševi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

> Beck: O, jadna moja DOMovINO s Radićevim bajkama

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.