Dok obližnjem Kosinju HEP radi o glavi i planira potopiti tu cijelu dolinu za akumulacijsko jezero, žiteljima Gacke prijeti uništavanje istoimene rijeke, bisera koji je još u doba Jugoslavije gotovo uništen. No, pokušaj da se problem opskrbe vodom podvelebitskog primorja te otoka Paga i Raba rješava vodom iz Gacke, što planira Vodovod Hrvatsko primorje’, stanovnike Gacke koji žive uz ovu rijeku, dignuo je na noge.
Iz ove krške krasotice, po mnogima najljepše rijeke u Hrvatskoj, planiraju crpiti veliku količinu vode za podvelebitsko primorje te Rab i Pag.
Berislav Kostelac, profesor i vijećnik Ličko-senjske županije, jedan je od pokretača peticije pod nazivom ‘Bitka za rijeku Gacku’ koju možete potpisati ovdje.
Kostelac je u intervjuu za Narod.hr objasnio što prijeti ovoj rijeci i žiteljima kojima je ona okosnica života.
Narod.hr: ‘Bitka za rijeku Gacku, zvuči ozbiljno. Što Gacki prijeti?
Berislv Kostelc: Gacki prijeti devastacija, uništavanje flore i faune. Naime, namjera je vodovoda Južni ogranak uzimati gotovo svu količinu vode rijeke Gacke i prodavati je komunalnim poduzećima svojih osnivača. U slučaju realizacije takve ideje bit će onemogućen gospodarski razvoj cijelog gackog prostora i šire, naročito turistička djelatnost koja se intenzivno razvija posljednjih godina.
Narod.hr: Jel li doista riječ o bitci za opstanak, ne samo rijeke Gacke već i cijelog prostora?
Berislav Kostelac: Već je u prvom pitanju djelomično odgovoreno na ovo pitanje, ali valja dodati da je pitanje opstanka rijeke i pitanje opstanka njenih žitelja. Pitanje rijeke Gacke je usko vezano i za pitanje demografske slike ovog kraja. Možemo se isto tako zapitati je li rijeka Gacka dobila ime po povijesnoj hrvatskoj zemlji Gacki ili obrnuto (Konstantin Porfirogenet 10.st. “O upravljanju carstvom”).
Narod.hr: Svjedočimo nastavku planova za potapanje Kosinja. Što se smjera kod vas?
Berislav Kostelac: Bolje rečeno što vodovod Južni ogranak (JO) namjerava “progurati” pod HEP-ov projekt Kosinj 2. Preciznije, Južni ogranak kao tvrtka koja preprodaje vodu komunalnim poduzećima drugih općina, gradova Hrvatskog Primorja i otoka, namjerava crpiti 650 l/sek vode iz rijeke Gacke što znači da bi sadašnji tok rijeke Gacke bio potpuno uništen i nalikovao bi na desni i lijevi krak rijeke Gacke koji je uništen 60-ih godina prošlog stoljeća.
Narod.hr: Kakve će to posljedice na rijeku i stanovništvo ostaviti?
Berislav Kostelac: Katastrofalne. Ovaj demografski i gospodarski devastiran prostor koji još uvijek nije zaliječio i sanirao ratne posljedice doživjeti će potpuni kolaps kojem će dodatno pogodovati utjecaj ovakvih investitora. Zaštitni znak ovog kraja je rijeka Gacka i od pamtivijeka svih žitelja koji su obitavali na ovim prostorima od ilirika i ranije pa do današnjih dana sav se život vezao uz rijeku Gacku. Gacka je naš brend i način života kao što je primorcima more. Sad zamislite što bi bilo s ovim prostorom kad bi ostali bez rijeke?
Narod.hr: Malo tko zna da je rijeka Gacka prije skoro 60 godina doživjela drastičan udarac. “Ukraden” je dio toka rijeke. Koji je tada bio izgovor vlasti?
Berislav Kostelac: Dakle, 60-ih godina prošlog stoljeća prilikom izgradnje HE Senj 1 uništeno je sa pritokama oko 25 km toka rijeke Gacke. Učinjen je jedan od nezapamćenih ekocida ovog svjetski poznatog bisera. Rijeka Gacka je tada postala stratište jednog povijesnog uništavanja (važno je napomenuti da je pritom uništen jedan prekrasan slap u Švici sa pripadajućim kaskadama ljepotom ravan onom na Plitvičkim jezerima ili Rastokama). Za tadašnju vlast prioritet je bila industrijalizacija, elektrifikacija, kolektivizacija, a u slučaju nepodobnog gackog prostora i devastacija. Pa se pitam zar smo i dalje nepodobni nakon što smo tijekom Domovinskog rata obranili ovaj dio Hrvatske?
Narod.hr: Nedavno ste osnovali udrugu. Potpisuju se i peticije za spas Gacke. Tko vas je sve do sada podržao?
Berislav Kostelac: Prije svega bih istaknuo da smo dobili veliku podršku od žitelja Gacke i Like, cijele Hrvatske i ljubitelja rijeke Gacke iz inozemstva. Problem koji bi mogao nastati realizacijom ove ideje i dovesti do devastacije rijeke Gacke vrlo brzo je prepoznao župan Ličko-senjske županije Ernest Petry. Nadalje svesrdnu javnu podršku dao nam je i biskup Gospićko-senjske biskupije Zdenko Križić, braniteljske udruge Grada Otočca i stručna javnost. Nadalje ovo što “Oni” planiraju kosi se sa nizom strateških dokumenata RH i EU koji se tiču zaštite i očuvanja vodotoka i njihove revitalizacije.
>20. siječnja sveti Fabijan i Sebastijan – zaštitnici bajkovite Gacke doline
Narod.hr: Kakva je komunikacija s onima koji žele provesti ovaj projekt? Je li kao i kod Kosinja izostala komunikacija s lokalnim stanovništvom?
Berislav Kostelac: Jedino što mi je poznato da je HEP potpisao sporazum o suradnji na projektu rješavanja vodoopskrbe Hrvatskog primorja, te otoka Raba i Paga kroz projekt HE Senj 2 s Hrvatskim vodama i Južnim ogrankom o sufinanciranju ove ideje sa iznosom od 50%. Koliko je meni poznato javnost sa ovom idejom nije bila upoznata.
Narod.hr: Kakav je stav lokalnih vlasti (Otočac-Ličko-senjska županija)?
Berislav Kostelac: Neki vijećnici Ličko-senjske županije su prepoznali ovaj problem prilikom pokušaja izmjene prostornog plana Županije još skoro prije tri godine i uz podršku ostalih članova Županijske skupštine, Župana i Predsjednika Županijske skupštine onemogućen je do sada dva puta pokušaj da se ovo pitanje uvrsti u točku dnevnog reda sjednice Županijske skupštine. Tih godina koliko mi je poznato tadašnja vlast Grada Otočca nije imala nikakvih aktivnosti da zaustavi pokušaj Južnog ogranka i da onemogući realizaciju ove ideje na području Grada Otočca.
>Bivši gradonačelnik Otočca otkrio: HEP je razmatrao alternativu potapanju Kosinja, a onda je Most izletio iz Vlade…
Nakon izbora i promjene lokalne vlasti pretpostavljam da se nova gradska uprava nije snašla u novonastalim okolnostima te nije reagirala do sada, kada je na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća donesena odluka o pokretanju inicijative zaštite rijeke Gacke.
Uvjeren sam da ćemo svi zajedno nastaviti raditi na očuvanju rijeke Gacke i revitalizacije uništenih vodotoka. Na kraju želim naglasiti da postoje alternativna rješenja oko pitanja vodoopskrbe Hrvatskog primorja i otoka, o čemu bi se svakako trebalo raspravljati, a u interesu bi bilo i stanovništvu Gacke i hrvatskoj državi jer bi to bilo ekonomski i ekološki prihvatljivije rješenje od ovoga sada.
*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
