Beroš ostaje ministar, no Plenković izgubio većinu: 57 zastupnika glasalo za opoziv, a 75 protiv

Zagreb, 01.06.2021 - Rasprava u Hrvatskom saboru o Prijedlogu za pokretanje pitanja povjerenja Viliju Berošu, ministru zdravstva u Vladi Republike Hrvatske. Na fotografiji Vili Beroš. foto HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

U nastavku 7. sjednice Hrvatskog sabora glasovalo se o prijedlogu 41 oporbenog zastupnika da se ministru zdravstva Viliju Berošu iskaže nepovjerenje zbog nagomilanih problema i dugova u zdravstvenom sustavu te nepostojanja učinkovitog i transparentnog sustava cijepljenja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Plenković u ovom trenutku nema parlamentarnu većinu

Za iskazivanje nepovjerenja bilo je 57 zastupnika, neodlučan je bio jedan, a 75 je bilo protiv. S obzirom da Plenkovićevu tanku većinu čini 76 zastupnika, jedna zastupnica vladajuće većine nije dignula ruku protiv Beroševog opoziva, već je bila neodlučna. Riječ je o zastupnici Reformista Nataliji Martinčević, stranci čiji je čelnik Radimir Čačić jučer prijetio izlaskom iz vladajuće većine.

Drugim riječima, da se danas u Saboru glasovalo o tome prihvaća li se prijedlog da Vili Beroš postane ministar, Plenkovićev prijedlog ne bi prošao.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić bila je sarkastična:

“Svjesni smo toga da se djeci ne mogu tek tako oduzimati superheroji. No činjenica je da smo u brobi s koronom podbacili. Po stopi smrtnosti smo 15, u samom vrhu. Netko za to mora odgovarati. Premijer je odgovorio da osam tisuća građana oji su umrli nije umrlo od korone, nego s koronom. Nakon godinu dana što nas je ministar godinu dana uvjeravao da ljudi umiru od korone’, kazala je. ‘Odjednom saznajemo da ljudi umiru s, a ne od korone. Kazao je da se tek sada revidiraju postupci tko je od čega umro. Kako je moguće da je potrebna samo jedna doza cjepiva da mogu putovati. Pustio je to u ruke ministra unutarnjih poslova koji glumi epidemiologa.”, kazala je.

Podsjetimo, rasprava o nepovjerenju održana je jučer, a svi oporbeni klubovi, osim Hrvatskih suverenista, podržali su prijedlog opoziva. Ipak, i Hrvatski suverenisti najavili su da će glasati za opoziv Beroša.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Planira li Plenković smijeniti Beroša?

Iz krugova bliskih premijeru Andreju Plenkoviću nagađalo se kako namjerava svog daljnjeg rođaka, v. d. ravnatelja KB Dubrave, Ivicu Lukšića dovesti kao zamjenu za Beroša. Podsjetimo također, nakon Lukšićeva imenovanja počelo se spekulirati o daljnjoj rodbinskoj vezi predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i Ivice Lukšića. Iz Vlade su tada za medije pojasnili vezu između Lukšića i Plenkovića.

“Pokojna supruga Plenkovićeva strica i Lukšićeva majka su s Brača i one su rođakinje. Plenkovićev stric i njegova pokojna supruga, koja je bila u srodstvu s Lukšićevom majkom, imaju dvoje djece i oni su prvi premijerovi rođaci. Pojednostavljeno, prvim rođacima premijera Lukšić je drugi rođak po lozi njihove pokojne majke. Lukšić i Plenković susreli su se dosad nekoliko puta.”, kazali su tada iz Vlade. Dodali su da je odnos Lukšića i premijerove majke, koja je devet godina u mirovini, strogo profesionalan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Još je u travnju upitan o zahtjevu oporbe za njegov opoziv, Vili Beroš rekao kako osjeća da ima podršku svih članova Vlade i premijera.

Tko je Vili Beroš?

Vili Beroš rođen je 13. prosinca 1964. godine u Splitu, u Republici Hrvatskoj. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje stekao je u Jelsi na otoku Hvaru. Nakon završetka vojnog roka upisuje Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Oženjen je i otac dvoje djece. Na mjesto ministra došao je nakon smjene bivšeg ministra Milana Kujundžića, a do tada je obnašao dužnost njegova zamjenika.

Na Medicinskom fakultetu diplomirao je 24. listopada 1989. godine s prosječnom ocjenom 4,83. Kako je razvio zanimanje za neurokirurgiju, još kao apsolvent tijekom pripravničkog staža od 1988. godine volontirao je u Klinici za neurokirurgiju Kliničke bolnice “Sestre milosrdnice”, gdje je imenovan znanstvenim pripravnikom. Krajem 1992. Rješenjem Ministarstva zdravstva dobio je specijalizaciju iz neurokirurgije u Klinici za neurokirurgiju Kliničke bolnice “Sestre milosrdnice”. Specijalistički ispit položio je 1998. Otad radi kao specijalist neurokirurg u Klinici za neurokirurgiju Kliničke bolnice “Sestre milosrdnice”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Poslijediplomski doktorski studij upisao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz područja molekularne biologije. Na istom fakultetu u lipnju 2006. godine obranio je doktorsku disertaciju.

Prije dolaska u Ministarstvo bio je pročelnik Zavoda za endokranijalnu neurokirurgiju u KBC-u Sestre milosrdnice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.